DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2023 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Razmišljanje s povodom Ivan Hodić , dipl. ing. šum. Svjedoci smo, suvremenici i sudionici dva velika događaja u povijesti i sadašnjosti šumarstva: – Imenovanje nove Uprave HŠ d.o.o. i Nadzornog odbora – 2015. godine šumarska struka obilježila je 250 godina organiziranoga šumarstva u Hrvatskoj, a očekivalo se prošle godine i obilježavanje 30 godina osnivanja i rada Javnog poduzeća Hrvatske šume p.o. Zagreb, danas Hrvatskih šuma d.o.o., o čemu je napisana monografija pod naslovom HRVATSKE ŠUME 30 GODINA U FUNKCIJI ODRŽIVOG GOSPODARENJA, koja nije dočekala svečanu promociju. Kao rijetko koja struka, šumarstvo ima sačuvanu uredno vođenu pisanu dokumentaciju svoje povijesti gospodarenja šumama, tako da stručni šumar ima uvid u sve aktivnosti koje su se događale u toj sastojini zadnjih 250 godina. Tako se jasno vidi i osnivanje prvih šumarija 1765. godine na području Otočke pukovnije u Krasnu, Ličke pukovnije u Oštarijama i Ogulinu i Slunjske pukovnije na Petrovoj gori, što predstavlja službeni početak organiziranoga šumarstva u Hrvatskoj. Šumarija Krasno djeluje i danas bez prekida kontinuiteta, dok su druge kroz povijest mijenjale granice i sjedište. Organiziranje hrvatske šumarske struke također prati razvoj u najnaprednijim zemljama Europe. Korijeni Šumarskoga društva vežu se uz Šumarski odsjek Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva, koje je u Zagrebu osnovano 1841. godine kao “savez osobah, koje unapriediti žele poljarstvo i šumarstvo, gospodarsku obrtnost, zemljo- i prirodoznanstvo”. Šumarski odsjek se 1846. godine osamostaljuje kao Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo što se smatra početkom rada Hrvatskoga šumarskog društva. Usporedbe radi, Prvo šumarsko društvo u srednjoj Europi osnovano je 1839. godine u Njemačkoj, u pokrajini Baden – Wurtenberg, a u Švicarskoj je Šumarsko društvo osnovano 1843. godine. Tijekom 1876. god. pripremljen, a 1. siječnja 1877. god. izašao je iz tiska prvi broj Šumarskoga lista. Kroz vise od 130 godina neprekidnog izlaženja i obavljanja zakonodavnih te stručnih i znanstvenih šumarskih aktivnosti, u svim povijesnim i političkim razdobljima, kroz koje je sve do današnjeg dana prolazila Hrvatska, Šumarski list je neizbrisiva kronika hrvatskoga šumarstva. Čestitke informatičkom vizionaru šumaru Branku Meštriću, koji je digitalizacijom sa svim mogućim pretraživačima učinio dostupnim ne samo sve brojeve Šumarskoga lista, već i cjelokupne šumarske arhive. Zbog nevjerojatne aktualnosti navodim nekoliko rečenica iz Šumarskog lista 3/1879. Alex. Nik. Schultz podnaslovom „Sedam glavnih točaka šumskoga gospodarstva i njihova teoretično-praktična uporaba“ započinje motom: „Proizvadjanje najveće kvantitativne i kvalitativne množine drva na najmanjoj površini: i čim vrlije gospodarstvo“. Autor sugerira maksimalno moguće korištenje proizvodnosti pojedinog šumskog staništa, a njegova bi degradacija predstavljala katastrofu. Komentirajući spomenutih sedam točaka, ponajprije navodi da je prva i glavna točka upravljanja i rada “teoretično i praktično naobraženo gospodarstveno osoblje da se može šumom koristno i potrajno gospodariti“. Pita se „kako može čovjek uobće, koji neima niti pojma o neophodno nuždnih znanosti, upravljati |