DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2023 str. 76     <-- 76 -->        PDF

Poljak, I., N. Vahčić, Z. Liber, K. Tumpa, V. Pintar, I. Zegnal, A. Vidaković, B. Valković, D. Kajba, M. Idžojtić, 2021a: Morphological and chemical diversity and antioxidant capacity of the service tree (Sorbus domestica L.) fruits from two eco-geographical regions. Plants, 10 (8): 1691. https://doi.org/10.3390/plants10081691
Poljak I., N. Vahčić, A. Vidaković, K. Tumpa, I. Žarković, M. Idžojtić, 2021b: Traditional sweet chestnut and hybrid varieties: chemical composition, morphometric and qualitative nut characteristics. Agronomy, 11 (3): 516. doi:10.3390/agronomy11030516
Poljak, I., N. Vahčić, Z. Liber, Z. Šatović, M. Idžojtić, 2022: Morphological and chemical variation of wild sweet chestnut (Castanea sativa Mill.) populations. Forests, 13 (1):55. https://doi.org/10.3390/f13010055
Popović, V., A. Lučić, S. Jovanović, K. Mladenović, L. Rakonjac, 2021: The variability of Turkish hazel (Corylus colurna L.) populations in Serbia according to morphological nut traits. Forestist, 72 (1): 41-47. doi:10.5152/forestist.2021.21009
Rezaei, F., D. Bakhshi, R.F. Ghazvini, D.J. Majd, M. Pourghayoumi, 2014: Evaluation of fatty acid content and nutritional properties of selected native and imported hazelnut (Corylus avellana L.) varieties grown in Iran. JABFQ, 87: 104-107. doi:10.5073/jabfq.2014.087.016
Richardson, D.G., 1996: The health benefits of eating hazelnuts: Implications for blood lipid profiles, coronary heart disease, and cancer risks. In IV International Symposium on Hazelnut, 445: 295-300. doi:10.17660/actahortic.1997.445.39
Rovira, M., J.F. Hermoso, A.J. Romero, 2017: Performance of hazelnut cultivars from Oregon, Italy, and Spain, in northeastern Spain. HortTechnology, 27 (5): 631-638. doi:10.21273/horttech03705-17
Sabate, J., G.E. Fraser, K. Burke, S. F.Knutsen, H. Bennett, K.D. Lindsted, 1993: Effects of walnuts on serum lipid levels and blood pressure in normal men. New England J. Medic., 328 (9): 603-607. doi:10.1056/nejm199303043280902
Salonen, J.T., R. Salonen, M. Ihanainen, M. Parviainen, R. Seppänen, M. Kantola, K. Seppänen, R. Rauramaa, 1988: Blood pressure, dietary fats, and antioxidants. The American J. Clinic. Nutr., 48 (5): 1226-1232. doi:10.1093/ajcn/48.5.1 226
Srivastava, K., K. Zargar, S. Singh, 2010: Genetic divergence among Corylus colurna genotypes based on morphological characters of hazelnut. Biodiv. Res. Con., 17: 13. doi:10.2478/v10119-010-0003-5
Sun, J., W. Shi, Y. Wu, J. Ji, J. Feng, J. Zhao, X. Shi, C. Du, W. Chen, J. Liu, Z. Jiang, S. Shi, 2021: Variations in acorn traits in two oak species: Quercus mongolica Fisch. ex Ledeb. and Quercus variabilis Blume. Forests, 12 (12): 1755. doi:10.3390/ f12121755
Temel, F., M. Arslan, D. Çakar, 2017: Status of natural Turkish hazel (Corylus colurna L.) populations in Turkey. AÇÜ Orman Fak. Dergisi, 18 (1): 1-9. doi:10.17474/artvin ofd.270346
Vujevic, P., M. Petrovic, N. Vahcic, B. Milinovic, Z. Cmelik, 2014: Lipids and minerals of the most represented hazelnut varieties cultivated in Croatia. Italian J. Food Sci., 26: 25-29.
Wang, W., J. Jung, R.J. McGorrin, M.G. Traber, S.W. Leonard, G. Cherian, Y. Zhao, 2018: Investigation of drying conditions on bioactive compounds, lipid oxidation, and enzyme activity of Oregon hazelnuts (Corylus avellana L.). LWT, 90: 526-534. doi: 10.1016/j.lwt.2018.01.002
Yaltırık, F., 1993: Dendroloji Ders Kitabı II. Angiospermae (Kapalı Tohumlular), İstanbul.
Yanar, M., S. Ercisli, K.U. Yilmaz, H. Sahiner, T. Taskin, Y. Zengin, I. Akgul, F. Celik, 2011: Morphological and chemical diversity among hawthorn (Crataegus spp.) genotypes from Turkey. Sci. Research and Essays, 6 (1): 35-38.
Yılmaz, A., 1998: Türkiye’de fındık ziraatinin plansız gelişimi ve sonuçları. OMU Eğitim Fak. Der., 11: 101-114.
Sažetak
Medvjeđa lijeska (Corylus colurna L.) prirodno je rasprostranjena u jugoistočnoj Europi, Anatoliji, Kavkazu i zapadnoj Himalaji. U Turskoj postoje mnoge izolirane populacije ove vrste u regijama Crnog mora, Mramornog mora, Egeja i središnje Anatolije. Mnoge male populacije medvjeđe lijeske u Turskoj su ugrožene. U ovoj studiji istraživana su morfološka i kemijska svojstva lješnjaka prikupljenih iz sedam populacija na području Turske. Provedenim istraživanjem utvrđene su statistički značajne razlike između populacija s obzirom na morfološke karakteristike plodova i sjemenki. Prosječne vrijednosti za dužinu, širinu, debljinu i masu plodova bile su 16,04 mm, 15,38 mm, 12,00 mm i 1,4650 g te za dužinu, širinu, debljinu i masu sjemenke 13,03 mm, 11,21 mm, 7,64 mm i 0,5047 g. Prosječna debljina ljuske bila je 1,91 mm, težina ljuske 0,9603 g, a omjer jezgre 34,64%. Utvrđene su statistički značajne razlike između populacija čiji je kemijski sastav analiziran. Kao rezultat analize, prosječni sadržaj masti, proteina, škroba i pepela iznosio je 64,1%, 15,9%, 10,2 g, odnosno 2,5%. Prema prosjeku u dobivenim masnim kiselinama, glavne masne kiseline bile su oleinska (79,53%), linolna (11,34%), palmitinska (5,68%) i stearinska kiselina (2,03%), dok su ostale masti bile pronađena u tragovima. Naši rezultati upućuju na to da se morfološke i kemijske karakteristike plodova medvjeđe lijeske mogu uspješno koristiti za razlikovanje populacija.
Ključne riječi: lijeska, lješnjak, plodovi, morfometrijska analiza, kemijska analiza, ulje lješnjaka