DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2023 str. 32 <-- 32 --> PDF |
odstupanja pojedinih kriterija od teoretskog modela (Formula 6) razlikuju se ovisno koji scenarij i koji kriterij pojedinačno ili skupno promatramo (Tablica 4). Drvna zaliha, slično kao i postotak prirasta sastojine najmanje oscilira uz primjenu scenarija 2, a najviše uz primjenu scenarija 3. Razlike u oscilacijama ostalih kriterija ne ostvaruju tako velike razlike između scenarija. Najveći sječivi prihod ostvario bi se uz primjenu scenarija 3 (oko 1600 m3/ha), ali uz velike oscilacije tijekom projekcijskog razdoblja (Slika 5, Tablica 4). Prema preostala tri scenarija ostvario bi se sličan sječivi prihod (oko 1350 m3/ha) uz najmanje oscilacije po razdobljima uz primjenu scenarija 4 (Tablica 4). Razlike između dvije skupine vrsta drveća su također značajne. Za listače (običnu bukvu i gorski javor) prosječna odstupanja su znatno veća u komparaciji s odstupanjem kriterija promatrajući samo običnu jelu. Razlog leži u stalnom povećanju udjela listača u smjesi sastojine, a koju postavljeni i odabrani ciljani teoretski model ne predviđa. Posebno su velika odstupanja u drvnoj zalihi, broju stabala i etatu promatrajući samo listače (Slika 3, Tablica 4). Analizirajući objedinjeno sve kriterije ocjenjivanja (odvojeno po vrstama drveća ili ukupno) prema osciliranju oko teoretskog modela, kao prosječne pokazatelje stanja strukture sastojine, prirasta, regeneracije i ostvarenih prihoda kao optimalan izdvaja se scenarij 4. Vrlo mu je sličan scenarij 1. Projekcije prema prostala dva scenarija prikazuju moguće ostvarenje većih prihoda, no prema ostalim kriterijima nisu prihvatljivi (Tablica 4). |