DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2023 str. 28     <-- 28 -->        PDF

ostale varijable kao što su temeljnica, drvna zaliha, prirast, iznos sječe, sve po vrstama drveća i debljinskim stupnjevima. Razvoj strukture sastojine projiciran je za 12 budućih desetogodišnjih gospodarskih razdoblja, uz korak prikaza podataka i sječe svakih 10 godina.
Vrednovanje scenarija – Evaluation of scenarios
Suvremeni model gospodarenja mora biti sveobuhvatno prihvatljiv, stoga i njegovo vrednovanje mora biti višekriterijsko. Zato je za usporedbu uspješnosti scenarija izdvojeno 9 obilježja: drvna zaliha (m3/ha), broj stabala (n/ha), prsni promjer srednjeplošnog stabla (cm), udio jelovine u drvnoj zalihi (%), postotak volumnog prirasta (%), priljev stabala (n/ha/godišnje), vrijeme prelaska (godina), etat (m3/ha/10 godina), neto sadašnja vrijednost (NPV) (eur/ha). Indikatori su izabrani iz niza ekonomskih, strukturnih i šumskogospodarskih obilježja uz pomoć standardizacije varijabli i klasterske analize, kako bi se izbjeglo preklapanje njihova utjecaja. Za svaki pokazatelj izračunata je prosječna vrijednost tijekom 11 projekcijskih razdoblja, dok je za ekonomski pokazatelj NPV izračunat ukupno ostvareni prihod tijekom cjelokupnog razdoblja projekcije.
Nadalje, izračunat je indeks prosječnog odstupanja od teoretskog modela (IDEV) za svaki pojedini pokazatelj na temelju Formule 6 (Čavlović i dr. 2012.):
                                Formula 6 – Equation 6
gdje je t- broj gospodarskih polurazdoblja, XSC - promatrani kriterij ostvaren primjenom pojedinog scenarija i XN - teoretska vrijednost promatranog čimbenika. Za sva četiri scenarija na temelju prosječnog indeksa odstupanja odvojeno po skupinama vrsta drveća i ukupno napravljeno je njihovo rangiranje. Vrednovanje svakog scenarija provedeno je usporedbom istovjetnih indikatora odabranog, ciljanog teoretskog modela. Sagledavajući višekriterijski i kritički na taj način je omogućeno vrednovanje svakog pojedinog scenarija tj. modela gospodarenja obilježenog načinom određivanja iznosa i same provedbe preborne sječe.
REZULTATI
RESULTS
Godine 2012. (početne godine za simulaciju budućih scenarija gospodarenja) na plohi je evidentirano ukupno 500 stabala promjera iznad 10 cm koja imaju drvnu zalihu od 704 m3/ha (Tablica 3). Ukupno gledano temeljnica (6,7%) i drvna zaliha (52,6%) veći su, a broj stabala (19,6 %) manji je odnosu na postavljeni teoretski model neposredno prije sječe (BDq), prema kojemu se načelno gospodari proteklih 50 godina. Još značajniji problem je u odstupanju postojeće distribucije stabala po debljinskim stupnjevima u odnosu na teoretsku. Dvije trećine (oko 70%) stabala jele promjera je iznad 50 cm. S druge strane gotovo sva stabla obične bukve tanja su od 30 cm. Udio drvne zalihe stabala promjera iznad 50 cm je gotovo 65 %, značajno iznad teoretskog (45 %) (Tablica 3). Listače sudjeluju u drvnoj zalihi s oko 30%, što je nešto više od odabranog teoretskog modela (20 %).