DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2023 str. 26 <-- 26 --> PDF |
problem se sa svakom sljedećom ophodnjicom produbljuje i intenzitet sječa s vremenom opada. Na dugoročnu neodrživost i produbljivanje problema te nužnost prilagodbe modela gospodarenja, odnosno uvođenje prilagodljivog, dinamičnog modela gospodarenja upozoravaju brojni stručni i znanstveni radovi (O’Hara 2001, Bončina i dr. 2002, Čavlović i dr. 2006, Bončina 2011, Diaci i dr. 2011.). Početkom novog tisućljeća prepoznati su nedostaci primjene Klepčevog modela (1961.) u praktičnom šumskogospodarskom planiranju te se predlaže uvođenje teoretskog prirasta u Klepčevu formulu (Formula 2) kako bi se odredio iznos sječe (Čavlović i dr. 2000, Čavlović i dr. 2006, Čavlović i dr. 2021a.). Za spomenuti primjer uz teoretski postotak prirasta od 3 % intenzitet sječe bi iznosio oko 27 %. Na temelju toga prilagođava se i regulativa povećanjem dozvoljenog intenziteta preborne sječe na 30 % (NN 111/2006, NN 97/2018.). Primjena novog pristupa dugoročno je održiva samo ako šuma istovremeno reagira intenzivnim prirastom i još intenzivnijom regeneracijom. U suprotnom postoji opasnost od pojave regresije sastojine kroz pojavu pionirskih, pa i invazivnih vrsta drveća uslijed prenaglog gubitka strukture sastojine te izmjene u strukturi vrsta, jer navedeno više odgovara regeneraciji obične bukve. Udio listača ograničen je pojavom ledenih oluja u kojemu one u usporedbi prema četinjačama značajno više stradavaju (Nagel i dr. 2016, Teslak i dr. 2020, Klopčić i dr. 2020.). Stoga je potrebno istražiti dugoročne posljedice primjene različitih modela prebornog gospodarenja te njihov utjecaj na unaprjeđenje postojeće strukture i poticanje regeneracije u jelovo-bukovim šumama, a također koji su alternativni modeli određivanja iznosa sječe, ali i njene raspodjele u prostoru. Primarni cilj ovoga rada je istražiti buduće scenarije gospodarenja bukovo-jelovim šumama u ukviru mogućih modusa određivanja i provedbe preborne sječe. Dok se sekundari cilj odnosi na obabir najprihvatljivijeg modela koji bi se trebao provoditi u praksi. Dugoročno provjeriti primjenu pojedinog scenarija te u kratkom vremenu dobiti rezultate, moguće je samo u simulatorima razvoja sastojina. Stoga su temeljni zadaci ovoga rada: i) projekcija razvoja strukture bukovo-jelove sastojine nepravilne strukture uz primjenu različitih modela određivanja i provedbe preborne sječe, ii) usporedba projiciranih razvoja strukture s teoretskom tj. normalnim razvojem strukture, iii) međusobna usporedba i vrednovanje pojedinih modela tj. scenarija razvoja. MATERIJAL I METODE MATERIAL AND METHODS Područje istraživanja – Research area Trajna pokusna ploha površine 0,36 hektara (Slika 1) nalazi se u Gorskom kotaru unutar gospodarske jedinice Delnice. Gospodarska jedinica Delnice prostire se sjeverno od grada Delnica, obuhvaća zaravan na tri umjereno visoke gore, nadmorske visine u rasponu od 680 do 710 m s tipčnim prebornim gorskim šumama obične bukve i obične jele (Omphalodo – Fagetum (Tregubov 1957.) Marinček i dr. 1957.) (Anon 2011.). Klimatska i stanišna obilježja Gorskog kotara kao šireg područja istraživanja ovoga rada detaljno su prikazana u već postojećim objavama (Ugarković i dr. 2018.). Samu pokusnu plohu obilježava smeđe tlo na vapneno dolomitnoj podlozi umjerene do male kamenitosti, što predstavlja vrlo produktivno stanište posebno za običnu jelu gdje najviša stabla dosežu visinu i do 40 m. Terenska izmjera – Field measurements Pokusna ploha predstavlja tipične strukturne i stanišne karakteristike gospodarski najvrjednijih jelovo-bukovih sastojina te je uspostavljena za trajno praćenje njihovog razvoja. Prvi put je mjereno u proljeće 1992., zatim 2002. i 2012. godine. Na pokusnoj plohi evidentirana su i obrojčana sva stabla (d1,30>10 cm) neovisno o razvojnom stadiju te je bojom označeno mjesto za opetovanu izmjeru prsnog promjera. Svakom stablu određen je prostorni položaj na pokusnoj plohi u relativnom koordinatnom sustavu, položaj s obzirom na nadmorsku visinu, izmjeren je prsni promjer, visina i visina početka krošnje. Posječena stabla, |