DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2022 str. 89     <-- 89 -->        PDF

Oštećenje šumskih tala ledoizvalama na nekim metamorfitima Kalnika.
Subakvalna tla Plitvičkih jezera.
Neke pedološke karakteristike fitoklimatskih područja Velebita.
Klasifikacija pogodnosti tala za višestruku funkciju šume.
Prilog poznavanju ekoloških odnosa u zagrebačkom gradskom raslinstvu.
Oštećenja šumskog tla izvlačenjem drva i njegova regeneracija.
Vrijednosti kritičnih opterećenja šumskog ekosustava sumporom i dušikom na području zapadne Hrvatske.
Promjena stanja humizacije u šumi bukve i jele na kršu zapadne Hrvatske.
Kao član Komisije UNESCO-a 1965. sudjelovao je na uspostavi sustava determinacije i korelacije tala za područje Balkana. Početkom 70-ih, sudjelovao je na izradi projektne dokumentacije za hidrološko i vegetacijsko uređenje područja Bir Ayyad u Libiji, a 1985. na projektu ekološkog uređenja brane Zeralda u Alžiru.
Bio je sudionik NOR-a od 1944. i Hrvatskog proljeća 1971. Odlikovan je Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima, u povodu 40. godišnjice oslobođenja grada Poveljom Sveučilišta, a za uspješan rad na izradi Osnovne pedološke karte Diplomom RZ za znanstveni rad Republike Hrvatske.
Redajući ovdje činjenice o mr. sc. A. Vrankoviću važno je ne izostaviti i ono bitno, što nije zapisano u danas lako dostupnim izvorima; krasila ga je nesebičnost, jednostavnost, kolegijalnost i susretljivost prema suradnicima i studentima. Bio je izuzetan i kao suprug, otac i djed, kao kolega i prijatelj.
Nakon umirovljenja rado je viđen kao suradnik Fakulteta, a u poznijim godinama kao dragi gost, posebno na prigodnim zavodskim i fakultetskim druženjima.
Odlaskom mr. sc. Andrije Vrankovića osjeća se nenadoknadiv gubitak i praznina, ali ostaje i trag jednog bogatog života, utisnutog u sjećanja svih koji su ga poznavali. Ostaje trag vrijedan poštovanja i zahvalnosti; jednostavno, ostaje lijepo sjećanje na Andriju Vrankovića.
Dragi naš profesore, dragi naš Jandro, neka Ti je vječna slava.
 
 




[1] Istraživanja provedena na četinjačama u Hrvatskoj (Sinković 1991) ukazuju na gustoću drva četinjača od 850 kg/m3.