DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2022 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Mjere suzbijana Control measures Preventivne mjere – Preventive measures Iako je AOH u Hrvatskoj za sada utvrđeno isključivo na hrastu crniki, te lokalno na otoku Hvaru, svako sprječavanje širenja bolesti je izravno i mjera protiv širenja bolesti na šire područje hrastovih šuma hrvatskog priobalja, kao i područje hrasta lužnjaka i kitnjaka. Ove dvije gospodarski važne vrste još su od 2013. godine na udaru neprestanih napada hrastove mrežaste stjenice, Corythucha arcuata Say (Hemiptera, Tingidae) (Hrašovec i sur. 2013). Napadi postepeno naizgled jenjavaju i za sada nisu letalni (Kovač i sur., 2021), no pitanje je kakav učinak bi mogla imati kombinacija stjenice i AOH. Predlaže se uspostava monitoringa AOH na teritoriju Republike Hrvatske u dijelovima u kojima pridolaze hrastove šume, koji bi obuhvatio vizualni pregled temeljem poznatih simptoma u mediteranskim šumama hrasta crnike (Slika 2), te po potrebi proširiti ih na ostale hrastove. Poznavanje preferencija za širenje AOH omogućilo bi izradu prognostičkih karata važnih za preventivne mjere zaštite. Takvo proaktivno gospodarenje šumama značilo bi da se u zonama visokog rizika širenja AOH moraju poduzeti sve radnje koje će spriječiti širenje u nezaraženo područje. Također bi se u novim područjima pojave AOH trebao uvesti monitoring mogućih vektora (za sada su to krasnici, no moguće je da bi prijenosnici mogle biti i druge ksilofagne vrste) feromonskim klopkama. Suzbijanje vektora – Control of vectors Glede činjenice da zaštitne mjere protiv bakterija ne postoje, a da je širenje od stabla do stabla dokazano i jasno vidljivo na Hvaru, predlaže se da se mjere suzbijanja usmjere prema prijenosniku (vektoru), odnosno krasnicima. Jedina mjera koja bi mogla polučiti rezultate za sprječavanje širenja fronte AOH je kontrolirana sječa sigurnosne zone na samom rubu pronalaska simptoma, na udaljenosti od barem 100 m, te spaljivanje zaraženog materijala u tom pojasu. Cilj je uništiti izvore zaraze, stoga bi u tom smislu kontrolirano spaljivanje šume polučilo apsolutno najbolju mjeru zaštite. Međutim, prije primjene drastičnih mjera važno je dokazati gdje se AOH nalazi, odnosno je li prisutno i u drugim područjima osim Hvara. Rasprava i buduća istraživanja Disscusion and future prospects Negativni učinci klimatskih promjena odražavaju se kroz pomicanja klimatskih zona, te porast ekstremnih klimatskih događaja i povećanje temperatura i suše (IPPC, 2014). Područje mediteranskog bazena smatra se „hot spot-om“ klimatskih promjena (Giorgi 2006), pri čemu je naglašena aridifikacija (Pinol et al. 1998; Sillmann et al. 2013, Vicente-Serrano, et al. 2010), a predviđa se kako će te šume biti zbog toga izložene jačem stresu, što će utjecati na prirast i opstanak šuma (Vicente-Serrano, et al. 2010). Peñuelas i Sardans (2021) smatraju kako izravne posljedice aridifikacije proizlaze iz limitirane otpornosti mediteranskih šuma na sušu, a u kombinaciji s neizravnim štetama (češća i intenzivnija pojava štetnih organizama i požara) predstavljaju prijetnju budućnosti mediteranskih šuma. Sukladno tim predviđanjima, nagle promjene i štete od biotičkih čimbenika nisu neočekivane, što potvrđuju i novija istraživanja i neuobičajene gradacije štetnika poput mediteranskog potkornjaka (Pernek et al. 2019) ili borovog prelca u Dalmaciji (Matek i Pernek 2018). Tome se može pribrojati i ovdje opisana |