DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2022 str. 63     <-- 63 -->        PDF

kraljevstvu u 80-tim godinama 20-tog stoljeća, a nakon toga potvrđena je u Latviji, Španjolskoj, Iranu i Švicarskoj (Brady i sur., 2016, Brady i Cotingho, 2021). Postoje indicije da je bolest prisutna i u Austriji, Franuskoj, Nizozemskoj i Poljskoj (Carrie Brady - osobna komunikacija). U većini slučajeva nekrozu tkiva i tekline izazivaju dvije vrste bakterija Brenneria goodwinii i Gibbsiella quercinecans, dok se vrsta Lonsdalea britannica sporadično spominje u Engleskoj (Denman i sur., 2017). U Hrvatskoj je na otoku Hvaru potvrđen nalaz svih triju vrsta (Pernek i sur. 2022).
Prije odumiranja napadnutog stabla mogu se naći izlazne rupe krasnika, prepoznatljive po D-obrisu. Do sada se sa AOH bez iznimke povezivala vrsta A. biguttatus Fab. (Denman i sur., 2016; 2017; Brown i sur., 2017), iako je u pokusnim plohama sa feromonskim klopkama uz vrste A. biguttatus sporadično nađena i vrsta A. sulcicolis. Uloga krasnika i drugih ksilofaga u prenošenju AOH do sada nije u potpunosti razjašnjena, ali je dokazano kako nekrotično tkivo s bakterijama kairomonski privlači krasnika A. biguttatus (Brown i sur., 2017).
AOH simptomi
AOD symptoms
Prvi simptomi napada AOH su uzdužne raspukline kore (Slika 1a) te sušenje grana na vrhu krošnje (Slika 1b). Ispod kore se nalazi nekrotično tkivo, crne boje i neugodnog mirisa (Slika 1c), koje u kasnijoj fazi zahvaća čitavo stablo (Slika 1d). U drugoj i trećoj godini sušenje se intenzivira, pri čemu odumire sve veći dio krošnje. Treće ili četvrte godine na stablu se pojavljuju tekline (Slika 1d) i izlazne rupe krasnika (Slika 1e), a nakon toga stablo odumire (Slika 1f) (Brown et al., 2016; 2017). Stablo odumire zbog raspada provodnog sustava u floemu i ksilemu.
AOH domaćini
AOD hosts
AOH je u Velikoj Britaniji do sada uzrokovalo velike štete na autohtonim hrastovima Quercus robur Matt. i Q. petraea L. (Denman et al., 2014). U Španjolskoj je AOH potvrđeno na crniki i pirinejskom hrastu (Q. pyrenaica Willd.) (Brady i sur. 2010), a u Švicarskoj na lužnjaku, ceru (Q. cerris L.), meduncu (Q. pubescens Willd.) te na crvenom hrastu (Quercus rubra L.) (Ruffner i sur. 2020). S obzirom da A. biguttatus dolazi na svim spomenutim hrastovima, putevi prijenosa bakterija postoje (Moraal and Hilszczanski, 2000), te je širenje AOH ponajprije na hrast medunac vrlo izvjesno. S gleddištaa drveća koje se često može naći u parkovima, zanimljiv je nalaz na alohtonoj vrsti, crvenom hrastu.
Dosadašnja istraživanja AOH u Hrvatskoj
Research of AOD in Croatia
Na poluotoku Pelegrinu AOH je nađen isključivo na stablima hrasta crnike koja su većim dijelom odumrla, dok su druge vrste drveća, kao npr. zelenika (Phillyrea spp.) zdrave bez ikakvih simptoma. Na temelju intenzivnog istraživanja uzroka bolesti stabala hrasta crnike sa do sada nepoznatim simptomima u Hrvatskoj u 2021. godini, te informacijama sakupljenim kroz 2019. i 2020. godinu, dosadašnje istraživanje bavilo se sljedećim pitanjima: i) Identifikacija uzročnika patoloških promjena u kambiju kambija (mikološke, bakteriološke analize, ii) Identifikacija vrste krasnika nađenih u stablima (molekularne analize). Istraživanjem i laboratorijskim analizama konačno je utvrđeno kako su uzročnici sušenja stabala hrasta crnike tri vrste patogenih bakterija: B. godwinii, G. quercinecans i L. britannica (Pernek i sur. 2022). Iz trupčića pohranjenih u insektarije entomološkog laboratorija Hrvatskog šumarskog instituta izašle su dvije vrste krasnika: A. sulcicolis i A. olivicolor (Pernek i sur. 2022). Mehanizam širenja ovog bakterijskog kompleksa nije utvrđen, no vektori bi vrlo vjerojatno mogli biti upravo krasnici.
Seciranjem kompletnog stabla hrasta crnike visine oko 5 m, koje je imalo jasno izražene simptome AOH, traženi su dijelovi u kojima se odvija patološke promjene provodnog sustava te gdje se nalaze izlazne rupe krasnika, pri čemu je utvrđeno da je stablo u potpunosti napadnuto, od pridanka preko debla, pa sve do grana u krošnji (Slika 2).
Mogućnosti širenja AOH u Hrvatskoj
Possibility of AOD spreading in Croatia
Istraživanja su pokazala kako se bolest prostorno širi prijelazom sa stabla na stablo (Denman i sur. 2014). Zaražena područja je stoga važno kartirati kako bi se bolest mogla pratiti i utvrditi način i smjer te prosječno vrijeme širenja. Za sada se procjenjuje kako se AOH još nije proširio izvan otoka Hvara. Za sada je poznato kako se bolest od 2019. do na 2021. proširila na samom mjestu prvog nalaza (Slika 3.). Na rubovima područja sušenja crnike u ljeto 2021. detaljno su pregledana stabla koja nisu pokazivala simptome sušenja. Željelo se utvrditi je li bolest već zahvatila i naizgled zdrav dio šume, odnosno koliko vanjski simptomi daju uvid u zarazu AOH. Utvrđeno je da naizgled potpuno zdrava stabla hrasta crnike na rubu zaraženog pojasa, iako ne pokazuju jasno uočljive simptome, primjerice uzdužne raspukline kore, ispod kore imaju crne nekroze manjeg intenziteta. Ovo indicira da se zaraza aktivno širi i predstavlja rizik za kompletan poluotok Pelegrin (Slika 3), ali i da je prijenos bolesti na druge otoke ili na kontinent moguć.