DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2022 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Republici Hrvatskoj - raščlamba postojećega stanja kao podloga za buduće aktivnosti = Strategic planning of forest road network in Croatia - analysis of present situation as basis for future activities: Nova mehanizacija šumarstva, 35, 1: 63-78. Petković, V., I. Potočnik, 2018: Planning Forest Road Network in Natural Forest Areas: A Case Study in Northern Bosnia and Herzegovina, Croatian journal of forest engineering, Vol. 39: No. 1, pp. 45-56 Petković V., 2019: Optimization of forest roads network in hilly and mountainous natural forests in northern Bosnia and Herzegovina: doctoral dissertation. (University of Ljubljana, Biotechnical Faculty). Ljubljana, self-publish: 175 p. Petković, V., I. Potočnik, D. Marčeta, 2019: Planning of forest roads network: case study in the mountain natural forests area of Bosnia and Herzegovina. Exceeding the vision: forest mechanisation of the future, Proceedings of the 52nd International Symposium on Forestry Mechanization 6-9 October 2019 – Sopron, Hungary/Forchtenstein, Austria, pp. 623 Pezdevšek Malovrh Š., P. Kumer, B. Glavonjić, D. Nonić, J. Nedeljković, B. Kisin, M. Avdibegović, 2017: Different organizational models of private forest owners as a possibility to increase wood mobilization in Slovenia and Serbia. Croatian journal of forest engineering, 38, 1: 127-140 Poršinsky T., A. Đuka, I. Papa, Z. Bumber, D. Janeš, Ž. Tomašić, T. Pentek 2017: Kriteriji određivanja gustoće primarne šumske prometne infrastrukture – primjeri najčešćih slučajeva. Šumarski list 11-12: 593-608. Potočnik, I., D. Marčeta, V. Petković, D. LJubojević, 2013: Određivanje optimalne dužine šumskih puteva u Prosari. Originalni naučni rad, Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci: 18, 45-56. Banja Luka Rebula E. 1981: Optimal openness of forests. Mehanizacija šumarstva: 3-4, 107-119 Saaty T.L. 1980. The analytic hierarchy process. New York, McGraw-Hill: 296 p. Saaty T.L. 2008. Decision making with the analytic hierarchy process. International journal services sciences, 1, 1: 83-98 Sokolović Dž., A. Lojo, M. Bajrić, V. Halilović, 2009: Uticajni faktori na izbor područja pogodnih za gradnju šumskih kamionskih puteva, Univerzitet u Sarajevu, Šumarski fakultet: 43-57 Sarajevo Sokolović, Dž., M. Bajrić, 2013a: Otvaranje šuma, Univerzitet u Sarajevu, Šumarski fakultet: 250 p. Sarajevo Sokolović Dž., M Bajrić, 2013b: Šumska prometna infrastruktura u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nova mehanizacija šumarstva, 34: 39-50 Trajanov Z., Lj. Nestorovski, T. Pande 2015: Development and perspective of the forest road infrastructure in the Republic of Macedonia. Glasnik Šumarskog fakulteta: Univerzitet u Beogradu: 141-148 Sažetak Optimiziranje primarne otvorenosti šuma promatrano je sa stajališta inteziteta gospodarenja njima i terenskih, odnosno reljefnih karakteristika određenog šumskog područja. Proces optimiziranja primarne otvorenosti šuma je prvi dio procesa planiranja primarne šumske transportne infrastrukture, a drugi dio je projektiranje novih trasa primarne transportne infrastrukture. Ovaj proces je neophodan, jer trenutačna primarna otvorenost šuma u BIH omogućava tek ekstenzivno gospodarenje šumama. Visoke šume s prirodnom obnovom odabrane su za optimizaciju primarne otvorenosti, zbog toga što je ova kategorija šuma najvrijednija s kvantitativnog i kvalitativnog gledišta drvne mase. Planiranje primarne transportne infrastrukture podrazumijeva: analizu trenutačne primarne otvorenosti visokih šuma s prirodnom obnovom, određivanje optimalne gustoće primarne šumske transportne infrastrukture, definiranje pogodnosti šumskog područja za gradnju primarne transportne infrastrukture na osnovi višekriterijske analize i projektiranje novih trasa primarne šumske transportne infrastrukture kao nadogradnja trenutačne. Optimiziranje primarne otvorenosti brdskih i planinskih visokih šuma s prirodnom obnovom obavljeno je u dvije gospodarske jedinice, GJ Prosara i GJ Bobija-Ribnik. Korištena je AHP metoda višekriterijske evaluacije i GIS. Određena je optimalna gustoća primarne šumske transportne infrastrukture od 24, odnosno 26 m/ha za prvu odnosno drugu jedinicu, što će omogućiti normalan intezitet gospodarenja visokim šumama u odabranim GJ. Ključne riječi: primarna šumska transportna infrastruktura, GIS, višekriterijska analiza |