DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2022 str. 87     <-- 87 -->        PDF

pelina. Poslije toga navodi kome će ova knjiga poslužiti i kako će na ljude utjecati saznanja o slatkom pelinu. Ističe da je posebna vrijednost knjige u objavljivanju brojnih recepata. Nadalje se daje prikaz sadržaja knjige prema poglavljima.
1. U uvodnom dijelu navodi da su u knjizi prikazani važnost slatkog pelina, način uzgoja i uporaba. Nastojao je pelin prikazati sa svih gledišta. Navodi što je sve u knjizi napisano na bazi vlastitih istraživanja i literature. Dalje navodi da se u knjizi piše o uporabi gorskog i slatkog pelina. Detaljno su opisani recepti za liječenje gorskim pelinom. Piše i o opasnostima od slatkog pelina. Posebna je vrijednost knjige u prikazu brojnih recepata od slatkog pelina.
2. Na početku navodi da postoji oko 480 vrsta pelina, u nas 17 vrsta. Pelin se koristio prije nekoliko tisuća godina. O njemu postoje razni zapisi. Upotrebljavao se diljem svijeta za liječenje raznih bolesti, čak i uzgajao. Za pomoć pri liječenju karcinoma gorski pelin je poznat kao najučinkovitija vrsta pelina. Dalje navodi kod kojih sve bolesti može pomoći slatki pelin. Broj plantaža slatkog pelina je porastao u cijelom svijetu, pa i kod nas.
3. Na početku su navedena narodna imena i taksonomski status slatkog pelina. Ukazuje na vrste ljekovitih pelina u nas. Danas su u uzgoju važni hibridi s visokim prinosom artemizinina i prinos biomase po hektaru. O tome su napisani detaljni podaci. Slijedi opis slatkog pelina i navodi o njegovoj rasprostranjenosti u Hrvatskoj i svijetu. Nabraja 17 vrsta pelina u nas. Detaljno piše o staništu pelina u svijetu i u nas. Isto je navedeno i za gorski pelin. Slijedi tumačenje latinskog naziva slatkog pelina i roda Artemisia. Na kraju se daju upute kako razlikovati slatki i gorski pelin.
4. Postoje 23 značajke sjemena slatkog pelina. O tome su navedeni vrlo precizni podaci. Dana su vrlo jasna objašnjenja o građi, biologiji i fiziologiji njegovog sjemena, kao i o njegovoj kvaliteti. Slijede objašnjenja o klijavosti i uporabnoj vrijednosti sjemena i kako se to određuje. Zanimljiv je navod da se iz 1 kg sjemena može uzgojiti preko 3. 800 000 sadnica iz kojih se može podići plantaža površine preko 77 ha.
5. Ovdje autor upućuje da je klijanac slatkog pelina vrlo nježan, osjetljiv i ograničenih zaliha hranjivih tvari u endospermu. U klijancu trebaju biti pravilno razvijeni svi njegovi dijelovi. Nadalje se daju tumačenja o uvjetima klijanja sjemena.
6. Na početku ovog poglavlja ukazuje se kako su izvršeni laboratorijski pokusi klijanja sjemena slatkog pelina. Pokus je trajao više od 20 dana. Utvrđeno je da je za klijanje potrebno svjetlo i visoka zračna vlaga.
7. Tumači se kako je sjeme klijalo u destiliranoj vodi u Petrijevim zdjelicama na temperaturi 230C. Nakon 5 dana klijavost je iznosila 100 %. Nakon toga klijanci su presađeni u specijalne lončiće. Detaljno se opisuje razvoj preostalih klijanaca.
8. Provedeno je istraživanje utjecaja ekstremno niskih (– 40 0C) i ekstremno visokih (+ 60 0C) temperatura na klijavost sjemena slatkog pelina. Klijanje sjemena pratilo se 7 dana. Navedeni su podaci kako je sjeme nicalo svakog dana i kolika mu je bila klijavost s obzirom na ekstremne temperature.
9. Ovo je opširno poglavlje, napisano je na 45 stranica i podijeljeno u 4 podpoglavlja. Za uzgoj slatkog pelina najbolje je rješenje sjetva sjemena. Može se razmnožavati i reznicama. Napisane su detaljne upute za takvo razmnožavanje i zakorjenjivanje biljaka. Upućuje na supstrate potrebne za zakorjenjivanje. Daju se upute za sjetvu na otvoenom i u zaštićenim prostorima. Dalje se govori o rasdaničkoj klijavosti sjemena i proizvodnji klijanaca slatkog pelian, kako sjeme klije i kakav je klijanac. Vrlo su važni podaci o klimatskim čimbenicima. Najbolji način sjetve na otvorenom je u redove. Upućuje se na potrebna gnojiva i koji su kontejneri najpogodniji za uzgoj i presadnju pelina. Vrlo detaljne upute date su o pikiranju klijanaca u kontejnere i nužnim radovima dok su klijaci u njima. Zatim se daju upute o presadnji razvijenih sadnica. Dati su podaci o morfološkim značajkama korijenskog sustava i i sadnica. Tumači se važnost sadržaja vlage u stabljici i korijenu i biomasi stabljike u suhom stanju.
10. Vrijeme žetve iznimno je važno kako bi se osigurao optimalan sadržaj artemizinina. Kod žetve u punom stadiju cvjetanja dobije se maksimalni prinos biomase, eteričnog ulja i artemizinina.
11. U stakleniku je obavljen pokus zakorjenjivanja slatkog pelina zeljastim reznicama u krutom mediju. O načinu rada i rezultatima daju se objašnjenja. Razmnožavanje reznica u destiliranoj vodi nije dalo najbolje rezultate. Preporuča se autovegetativni način razmnožavanja tehnikom mikropropagacije u kulturi tkiva in vitro.
12. Daju se upute i preporuke kako uzgajati slatki pelin u kamenjarima, vertikalnim zidovima, krovnim vrtovima i u posudama. Precizno se upućuje na odabir posuda za uzgoj. Na kraju naglašava da je uzgoj u posudama daleko zahtjevniji i teži od klasičnog uzgoja u tlu.
13. Ovo je izuzetno važno poglavlje, napisano je na 32 stranice. Najprije se, na 6 stranica, govori o uporabi gorskog pelina. Date su detaljne upute kako se izrađuje, čuva i skladišti pelinkovac. Naveden je kemijski sastav pelina. Gorski pelin je vrlo korisna ljekovita biljka, posebice kod problema sa želucem. Od gorskog pelina u mješavini s drugim biljkama (navedene su vrste) pravi se liker Apsint.
Za uporabu slatkog pelina autor upućuje da su od davnina poznate njegove ljekovite vrijednosti. Biljka se proučava u liječenju COVID 19 i nekih viroza. Pri uporabi slatkog pelina nužan je oprez, jer može uzrokovati različite poteškoće, teška trovanja, psihičke poremećaje i niz drugih problema.
Slijedi vrlo važno podpopglavlje Recepti od slatkog pelina. Podijeljeno je na 11 dijelova. U početku se govori o