DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2022 str. 86     <-- 86 -->        PDF

se prilagođava silvidinamičkom statusu i obrastu ugrožene sastojine
– koje su značajke sjemena poljskog jasena, kako razmnožiti poljski jasen reznicama i cijepljenjem, proizvesti njegove sadnice u rasadniku i umjetno obnoviti sastojinu sadnjom šumskih sadnica te koji su uzroci mortaliteta sadnica poljskog jasena kod umjetne obnove i pošumljavanja
– kako osnovati i održavati klonsku sjemensku plantažu poljskog jasena i koliki je značaj klonskih sjemenskih plantaža u očuvanju genetskih izvora poljskog jasena
– kako je prosječna vrijednost drvne zalihe na panju u sastojinama poljskog jasena 245 kn/m3 ,dok su prosječni troškovi pridobivanja drva 117 kn/m3; prosječna vrijednost općekorisnih funkcija šuma poljskog jasena je 310.650 kn/ha
– kako „smeđa srž” u deblima poljskog jasena dopire do prvih grana te se redovito nalazi u stablima s manjim krošnjama
– kakve su makroskopske karakteristike, tekstura, fizikalna i mehanička svojstva i greške drva poljskog jasena
– kakav je kemijski sastav drva poljskog jasena i mogućnosti njegove primjene u biorafinerijama.
Glavni urednik znanstvene monografije je akademik Igor Anić. U uredničko vijeće izabrani su uz akademika Igora Anića prof. dr. sc. Andrija Bogner, prof. dr. sc. Jura Čavlović, prof. dr. sc. Marilena Idžojtić, prof. dr. sc. Milan Glavaš, prof. dr. sc. Ivica Grbac, prof. dr. sc. Davorin Kajba, prof. dr. sc. Nikola Pernar i prof. dr. sc. Joso Vukelić. Objavljivanje knjige pomogli su Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume, d. o. o. Zagreb, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije i Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Knjigu su recenzirali dr. sc. Jurij Diaci, redoviti sveučilišni profesor na Biotehničkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani, dr. sc. Jasnica Medak, viša znanstvena suradnica na Hrvatskom šumarskom institutu u Jastrebarskom i dr. sc. Renata Pernar, redovita sveučilišna profesorica na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Lektor hrvatskoga teksta je dr. sc. Marko Alerić, izvanredni sveučilišni profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Profesorica Ljerka Vajagić je obavila opsežan posao prijevoda na engleski jezik, a profesor Mark Davies lekturu teksta na engleskom jeziku.
Znanstvena monografija Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) u Hrvatskoj namijenjena je šumarskim znanstvenicima, praktičarima, studentima i svim zainteresiranima za tu vrstu drveća i funkcioniranje prirodnih ekosustava. Knjigu može razumjeti i inozemna čitalačka publika, jer su svi naslovi, podnaslovi i prilozi opisani na engleskom jeziku. Svaki tekst sadrži opširan sažetak na engleskom jeziku.
Sigurni smo da će ova knjiga pobuditi veliko zanimanje. Ona je odgovor hrvatskih šumarskih znanstvenika na dosad nezabilježenu ugrozu koja se nadvila nad šume poljskog jasena, a time i na čitav ekosustav nizinskih šuma Republike Hrvatske.
Izv. prof. dr sc. Damir Drvodelić: Slatki pelin (Artemisia annua L.) i ostali pelini: važnost, uzgoj i uporaba
Milan Glavaš
Izdavač ove knjige je Denona d. o. o.. Naklada je 500 primjeraka. Recenzenti su prof. dr. sc. Milan Glavaš, dr. sc. Dario Kremer i doc. dr. sc. Sead Ivojević (Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu). Nakladnik je Fakultet šumarstva i drvene tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Knjiga je napisana na 152 stranice, obogaćena je s više od 100 slika. Knjiga započinje predgovorom autora, a zatim slijedi 15 poglavlja. Na kraju je naveden popis korištene literature, 66 stranih i 19 domaćih autora, te 49 internetskih izvora. Knjiga završava bilješkom o autoru.
U predgovoru autor navodi da mu je poticaj za pisanje knjige bila važnost slatkog pelina i uporaba u povijesti, kao i povećan interes za istraživanjem, uzgojem i uporabom te biljke u nas i u svijetu. Nakon toga izražava veliku zahvalnost recenzentima i svima koji su mu davali podršku i na razne načine pomagali svestranom istraživanju slatkog

ŠUMARSKI LIST 7-8/2022 str. 87     <-- 87 -->        PDF

pelina. Poslije toga navodi kome će ova knjiga poslužiti i kako će na ljude utjecati saznanja o slatkom pelinu. Ističe da je posebna vrijednost knjige u objavljivanju brojnih recepata. Nadalje se daje prikaz sadržaja knjige prema poglavljima.
1. U uvodnom dijelu navodi da su u knjizi prikazani važnost slatkog pelina, način uzgoja i uporaba. Nastojao je pelin prikazati sa svih gledišta. Navodi što je sve u knjizi napisano na bazi vlastitih istraživanja i literature. Dalje navodi da se u knjizi piše o uporabi gorskog i slatkog pelina. Detaljno su opisani recepti za liječenje gorskim pelinom. Piše i o opasnostima od slatkog pelina. Posebna je vrijednost knjige u prikazu brojnih recepata od slatkog pelina.
2. Na početku navodi da postoji oko 480 vrsta pelina, u nas 17 vrsta. Pelin se koristio prije nekoliko tisuća godina. O njemu postoje razni zapisi. Upotrebljavao se diljem svijeta za liječenje raznih bolesti, čak i uzgajao. Za pomoć pri liječenju karcinoma gorski pelin je poznat kao najučinkovitija vrsta pelina. Dalje navodi kod kojih sve bolesti može pomoći slatki pelin. Broj plantaža slatkog pelina je porastao u cijelom svijetu, pa i kod nas.
3. Na početku su navedena narodna imena i taksonomski status slatkog pelina. Ukazuje na vrste ljekovitih pelina u nas. Danas su u uzgoju važni hibridi s visokim prinosom artemizinina i prinos biomase po hektaru. O tome su napisani detaljni podaci. Slijedi opis slatkog pelina i navodi o njegovoj rasprostranjenosti u Hrvatskoj i svijetu. Nabraja 17 vrsta pelina u nas. Detaljno piše o staništu pelina u svijetu i u nas. Isto je navedeno i za gorski pelin. Slijedi tumačenje latinskog naziva slatkog pelina i roda Artemisia. Na kraju se daju upute kako razlikovati slatki i gorski pelin.
4. Postoje 23 značajke sjemena slatkog pelina. O tome su navedeni vrlo precizni podaci. Dana su vrlo jasna objašnjenja o građi, biologiji i fiziologiji njegovog sjemena, kao i o njegovoj kvaliteti. Slijede objašnjenja o klijavosti i uporabnoj vrijednosti sjemena i kako se to određuje. Zanimljiv je navod da se iz 1 kg sjemena može uzgojiti preko 3. 800 000 sadnica iz kojih se može podići plantaža površine preko 77 ha.
5. Ovdje autor upućuje da je klijanac slatkog pelina vrlo nježan, osjetljiv i ograničenih zaliha hranjivih tvari u endospermu. U klijancu trebaju biti pravilno razvijeni svi njegovi dijelovi. Nadalje se daju tumačenja o uvjetima klijanja sjemena.
6. Na početku ovog poglavlja ukazuje se kako su izvršeni laboratorijski pokusi klijanja sjemena slatkog pelina. Pokus je trajao više od 20 dana. Utvrđeno je da je za klijanje potrebno svjetlo i visoka zračna vlaga.
7. Tumači se kako je sjeme klijalo u destiliranoj vodi u Petrijevim zdjelicama na temperaturi 230C. Nakon 5 dana klijavost je iznosila 100 %. Nakon toga klijanci su presađeni u specijalne lončiće. Detaljno se opisuje razvoj preostalih klijanaca.
8. Provedeno je istraživanje utjecaja ekstremno niskih (– 40 0C) i ekstremno visokih (+ 60 0C) temperatura na klijavost sjemena slatkog pelina. Klijanje sjemena pratilo se 7 dana. Navedeni su podaci kako je sjeme nicalo svakog dana i kolika mu je bila klijavost s obzirom na ekstremne temperature.
9. Ovo je opširno poglavlje, napisano je na 45 stranica i podijeljeno u 4 podpoglavlja. Za uzgoj slatkog pelina najbolje je rješenje sjetva sjemena. Može se razmnožavati i reznicama. Napisane su detaljne upute za takvo razmnožavanje i zakorjenjivanje biljaka. Upućuje na supstrate potrebne za zakorjenjivanje. Daju se upute za sjetvu na otvoenom i u zaštićenim prostorima. Dalje se govori o rasdaničkoj klijavosti sjemena i proizvodnji klijanaca slatkog pelian, kako sjeme klije i kakav je klijanac. Vrlo su važni podaci o klimatskim čimbenicima. Najbolji način sjetve na otvorenom je u redove. Upućuje se na potrebna gnojiva i koji su kontejneri najpogodniji za uzgoj i presadnju pelina. Vrlo detaljne upute date su o pikiranju klijanaca u kontejnere i nužnim radovima dok su klijaci u njima. Zatim se daju upute o presadnji razvijenih sadnica. Dati su podaci o morfološkim značajkama korijenskog sustava i i sadnica. Tumači se važnost sadržaja vlage u stabljici i korijenu i biomasi stabljike u suhom stanju.
10. Vrijeme žetve iznimno je važno kako bi se osigurao optimalan sadržaj artemizinina. Kod žetve u punom stadiju cvjetanja dobije se maksimalni prinos biomase, eteričnog ulja i artemizinina.
11. U stakleniku je obavljen pokus zakorjenjivanja slatkog pelina zeljastim reznicama u krutom mediju. O načinu rada i rezultatima daju se objašnjenja. Razmnožavanje reznica u destiliranoj vodi nije dalo najbolje rezultate. Preporuča se autovegetativni način razmnožavanja tehnikom mikropropagacije u kulturi tkiva in vitro.
12. Daju se upute i preporuke kako uzgajati slatki pelin u kamenjarima, vertikalnim zidovima, krovnim vrtovima i u posudama. Precizno se upućuje na odabir posuda za uzgoj. Na kraju naglašava da je uzgoj u posudama daleko zahtjevniji i teži od klasičnog uzgoja u tlu.
13. Ovo je izuzetno važno poglavlje, napisano je na 32 stranice. Najprije se, na 6 stranica, govori o uporabi gorskog pelina. Date su detaljne upute kako se izrađuje, čuva i skladišti pelinkovac. Naveden je kemijski sastav pelina. Gorski pelin je vrlo korisna ljekovita biljka, posebice kod problema sa želucem. Od gorskog pelina u mješavini s drugim biljkama (navedene su vrste) pravi se liker Apsint.
Za uporabu slatkog pelina autor upućuje da su od davnina poznate njegove ljekovite vrijednosti. Biljka se proučava u liječenju COVID 19 i nekih viroza. Pri uporabi slatkog pelina nužan je oprez, jer može uzrokovati različite poteškoće, teška trovanja, psihičke poremećaje i niz drugih problema.
Slijedi vrlo važno podpopglavlje Recepti od slatkog pelina. Podijeljeno je na 11 dijelova. U početku se govori o

ŠUMARSKI LIST 7-8/2022 str. 88     <-- 88 -->        PDF

djelovanju artemizinina. Posebno je značajno da taj spoj djeluje kod širokog spektra karcinoma. O tome je napisano dosta tumačenja. Dalje se daju upute o uzimanju kapsula i čaju koji povećava imunitet i djeluje protiv virusa, bakterija i parazita. Date su upute za pripremu čaja i način uporabe. Date su upute za pripremu tinkture. Ona se koristi za liječenje mnogih bolesti, te za zdravlje cijelog organizma. Navedene su mnoge bolesti za koje se preporučuje tinktura. Navedene su biljke koje se uz slatki pelin koriste za izradu tinkture. Navedeni su detaljni podaci o eteričnom ulju. Ulje se dobiva i iz drugih vrsta pelina. Detaljno je napisano o ulju i za koje se bolesti koristi. Za ishranu kože, smanjenje bolova i kod karcinoma koristi se melem.
Autor knjige je osmislio liker od slatkog pelina i koprive za pojačanje imuniteta. Napisao je vrlo detaljne upute za izradu likera, zatim daje upute za njegovu uporabu.
Autor je osmislio kako s priprema liker od slatkog pelina. O tome daje upute i navodi zašto je liker koristan. Autor je također smislio kako se pravi koncentrirana alkoholna tinktura od slatkog pelina i još 63 vrste biljaka. Tinktura služi za postizanje dobrog imuniteta, za opće zdravlje i kao preventiva u liječenju COVID 19. Naveo je značenje brojnih kemijskih spojeva i način primjene.
14. Na početku navodi da se pelini koriste kao tradicionalni biljni lijekovi kod raznih bolesti, malarije, karcinoma i dr. Za istraživanje artemizinina istraživači su dobili Nobelove nagrade. O antitumorskoj aktivnosti slatkog pelina u posljednje vrijeme pišu brojni autori i vrše se istraživanja njegove djelatnosti.
15. U domaćoj literaturi o slatkom pelinu se malo pisalo. Zato treba više učiniti na edukaciji i uzgoju te vrste i istraživati njegove spojeve. U Europskoj uniji uvršten je kao hrana. Na stranicama Nacionalne knjižnice medicine objavljeni su brojni citati vezani za slatki pelin, posebice zadnjih godina. To govori o sve većoj važnosti ove biljke za ljudsko zdravlje. Tu vrstu istražuju znanstvenici iz cijeloga svijeta.
Zaključak
Prema sadržaju i podacima ovo je izuzetno kvalitetna znanstvena knjiga. Od velike je koristi za znanstvenike, posebice biologe, kemičare i medicinare. Od koristi je za sve koji se bave ljekovitim biljem. Napisi u knjizi su poticaj za proučavanje slatkog pelina i drugih vrsta, za njegov uzgoj i primjenu u medicini. Zainteresirani će naći sve potrebne podatke za uzgoj i korištenje ove izuzetne domaće ljekovite biljke. Knjiga će biti svakome od koristi. Autor je pokazao koliko je proučio pelin, pokazao njegovu vrijednost, a sve je napisao jasno i precizno. Po tomu je izuzetak, pa mu upućujem najveće čestitke. Kolegama šumarima preporučam da prouče ovu knjigu, to će im biti poticaj da koriste slatki pelin za svoje zdravlje i zdravlje svojih najbližih.