DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2022 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) u Hrvatskoj Igor Anić U prigodi obilježavanja Dana hrvatskog šumarstva, 20. lipnja 2020., u velikoj dvorani Hrvatskog šumarskog doma u Zagrebu promovirana je znanstvena monografija Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) u Hrvatskoj. Promotori su bili prof. dr. sc. Jurij Diaci, recenzent, prof. dr. sc. Renata Pernar, recenzent i akademik Igor Anić, glavni urednik. Znanstvena monografija Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) u Hrvatskoj najnovije je izdanje Akademije šumarskih znanosti. Ovom knjigom nastavljen je niz znanstvenih monografija u kojima se obrađuju najvažnije vrste drveća i šuma Republike Hrvatske: Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj (1996.), Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj (2001.), Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj (2003.), Poplavne šume u Hrvatskoj (2005.) i Šume hrvatskog Sredozemlja (2011.). Vrsni znanstvenici šumarske i drvnotehnološke znanosti napisali su 22 rada koji su grupirani u pet poglavlja. Autori radova svoje znanstvene aktivnosti obavljaju u okrilju Akademije šumarskih znanosti, Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskog šumarskog instituta u Jastrebarskom i Trgovačkog društva Hrvatske šume d. o. o. Zagreb. U knjigu su ugrađeni rezultati njihovih istraživanja i pregled rezultata drugih istraživanja. Znanstvena monografija bavi se poljskim jasenom kao vrstom drveća i šumama poljskog jasena. Zbog toga prva dva poglavlja knjige obrađuju problematiku njegove autoekologije (poglavlje 1: Poljski jasen – Fraxinus angustifolia Vahl) i sinekologije (poglavlje 2: Šume poljskog jasena). Danas je poljski jasen najugroženija vrsta drveća u Republici Hrvatskoj. Odumiranje stabala i čitavih sastojina doseglo je u čitavom arealu dramatične razmjere. Pojava podsjeća na katastrofalno odumiranje pitomog kestena i nizinskog brijesta. Zbog toga su radovi koji obrađuju zdravstveno stanje poljskog jasena izdvojeni u posebnom poglavlju (poglavlje 3: Zdravstveno stanje poljskog jasena). Nakon toga slijedi poglavlje koje obrađuje gospodarenje šumama poljskog jasena, posebice u današnjim uvjetima odumiranja (poglavlje 4: Gospodarenje šumama poljskog jasena). Posljednje poglavlje knjige odnosi se na drvo poljskog jasena s anatomskog, tehnološkog i kemijskog gledišta (poglavlje 5: Drvo poljskog jasena). Između ostaloga, u knjizi se: – upućuje na to da iz zasad dostupnih informacija možemo zaključiti da na prostoru Hrvatske nije utvrđena prisutnost tipične podvrste poljskoga jasena (ssp. angustifolia), već je najvećim dijelom prisutna podvrsta oxycarpa – opisuje areal poljskog jasena u Hrvatskoj koji se poklapa s nizinama velikih rijeka i njihovih pritoka – Save s Lonjom, Česmom, Odrom i Ilovom, Drave, Dunava, Kupčine (zavala Crne Mlake) i Mirne – naglašava da se približno 80 % areala nalazi se u Posavlju (uključivši i savske pritoke), a oko 20 % u Podravlju i Podunavlju te u dolini rijeke Mirne u Istri – navode razlike sastojina sjemenjača poljskog jasena (~32.000 ha), sastojina sjemenjača hrasta lužnjaka u kojima jasen sudjeluje s ≥ 20 % u omjeru smjese (~42.000 ha), ostalih sastojina u kojima je poljski jasen zastupljen s ≥ 20 % u omjeru smjese (~4.500 ha) i ostalih sastojina |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2022 str. 85 <-- 85 --> PDF |
u kojima je poljski jasen zastupljen s manje od 20 % u omjeru smjese (~105.000 ha) – navode preporuke za očuvanje genetske raznolikosti poljskog jasena u Hrvatskoj s obzirom na alarmantno zdravstveno stanje – donose rezultati istraživanja fotosinteze, vodnog statusa, fiziologije stresa i mineralne ishrane. U knjizi se također opisuje: – kako poljski jasen raste i kako se razvija na sušim staništima, a kako na vlažnijim staništima – kako recentne klimatske promjene utječu na stres, vitalnost i odumiranje stabala te na ekološku nišu poljskog jasena – kako su od klimatskih elemenata i indeksa na odumiranje stabala poljskog jasena najviše utjecali smanjenje godišnje količine oborine, povećanje iznosa referentne evapotranspiracije, odnosno pojava sušnih i izostanak kišnih razdoblja – kako u sastojinama poljskog jasena dominiraju glejna tla, čija je pedogeneza obilježena i antropogenim utjecajima u formi nakupljanja u tlu onečišćujućih tvari (degradacija kemijskih i bioloških značajki) te u vidu zbijanja tla prilikom izvlačenja drva iz sastojine (degradacija fizičkih značajki) – kako sastojine poljskoga jasena u Hrvatskoj pridolaze u četiri asocijacije od kojih je najrasprostranjenija šuma poljskoga jasena s kasnim drijemovcem (Leucojo aestivi-Fraxinetum angustifoliae Glavač 1959) – kako se silvidinamika poljskog jasena odvija u rasponu: močvara – močvara/bara – bara; u močvari cjelogodišnje obilje vlage onemogućuje uspijevanje šume, na prijelazu močvare u baru poljski jasen izgrađuje barsku granicu šume, dok u bari tvori sastojine inicijalne, optimalne i terminalne faze – kako staništa sastojina poljskog jasena smatramo idealnima za obitavanje jelena običnog – kako je danas poljski jasen najugroženija vrsta šumskog drveća u Hrvatskoj: značajna osutost stabala poljskog jasena nezaustavljivo raste od 2007. godine i prema podacima iz 2018. godine ona iznosi vrlo visokih 64,36 % – kako je u šumama u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari tvrtka Hrvatske šume d. o. o. Zagreb u razdoblju 2016. – 2020. sanitarnom sječom posječeno 1.138.027 m3 ili 49 % od ukupnog posječenog etata poljskog jasena – kako je masovno odumiranje poljskog jasena u sastojinama svih dobnih razreda i na cjelokupnom području Hrvatske najvjerojatnije rezultat zbirnog djelovanja abiotskih čimbenika (klimatskih promjena, hidroloških promjena) i biotskih čimbenika (fitopatogenih gljiva, posebice nove vrste Hymenoscyphus fraxineus, povećanja brojnosti jasenove pipe i jasenova potkornjaka) – kako je moguć razvoj sličnog scenarija poput onog s odumiranjem pitomog kestena i nizinskog brijesta – kako je obnovu, njegu i prevođenje sastojina poljskog jasena važno prilagoditi njihovoj silvidinamici: na barskoj granici šume poljski jasen se ponaša kao pionirska vrsta drveća, u bari se u početku silvidinamičkog razvoja ponaša kao pionirska, a kasnije kao prijelazna vrsta drveća dok je u nizi, na vlažnoj gredi i gredi pratilica hrastu lužnjaku, – kako uzgajanje šuma poljskog jasena u novonastalim sastojinskim i stanišnim prilikama može uključiti prevođenje sastojinskog oblika (promjenu vrste drveća) koje |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2022 str. 86 <-- 86 --> PDF |
se prilagođava silvidinamičkom statusu i obrastu ugrožene sastojine – koje su značajke sjemena poljskog jasena, kako razmnožiti poljski jasen reznicama i cijepljenjem, proizvesti njegove sadnice u rasadniku i umjetno obnoviti sastojinu sadnjom šumskih sadnica te koji su uzroci mortaliteta sadnica poljskog jasena kod umjetne obnove i pošumljavanja – kako osnovati i održavati klonsku sjemensku plantažu poljskog jasena i koliki je značaj klonskih sjemenskih plantaža u očuvanju genetskih izvora poljskog jasena – kako je prosječna vrijednost drvne zalihe na panju u sastojinama poljskog jasena 245 kn/m3 ,dok su prosječni troškovi pridobivanja drva 117 kn/m3; prosječna vrijednost općekorisnih funkcija šuma poljskog jasena je 310.650 kn/ha – kako „smeđa srž” u deblima poljskog jasena dopire do prvih grana te se redovito nalazi u stablima s manjim krošnjama – kakve su makroskopske karakteristike, tekstura, fizikalna i mehanička svojstva i greške drva poljskog jasena – kakav je kemijski sastav drva poljskog jasena i mogućnosti njegove primjene u biorafinerijama. Glavni urednik znanstvene monografije je akademik Igor Anić. U uredničko vijeće izabrani su uz akademika Igora Anića prof. dr. sc. Andrija Bogner, prof. dr. sc. Jura Čavlović, prof. dr. sc. Marilena Idžojtić, prof. dr. sc. Milan Glavaš, prof. dr. sc. Ivica Grbac, prof. dr. sc. Davorin Kajba, prof. dr. sc. Nikola Pernar i prof. dr. sc. Joso Vukelić. Objavljivanje knjige pomogli su Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume, d. o. o. Zagreb, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije i Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Knjigu su recenzirali dr. sc. Jurij Diaci, redoviti sveučilišni profesor na Biotehničkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani, dr. sc. Jasnica Medak, viša znanstvena suradnica na Hrvatskom šumarskom institutu u Jastrebarskom i dr. sc. Renata Pernar, redovita sveučilišna profesorica na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Lektor hrvatskoga teksta je dr. sc. Marko Alerić, izvanredni sveučilišni profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Profesorica Ljerka Vajagić je obavila opsežan posao prijevoda na engleski jezik, a profesor Mark Davies lekturu teksta na engleskom jeziku. Znanstvena monografija Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) u Hrvatskoj namijenjena je šumarskim znanstvenicima, praktičarima, studentima i svim zainteresiranima za tu vrstu drveća i funkcioniranje prirodnih ekosustava. Knjigu može razumjeti i inozemna čitalačka publika, jer su svi naslovi, podnaslovi i prilozi opisani na engleskom jeziku. Svaki tekst sadrži opširan sažetak na engleskom jeziku. Sigurni smo da će ova knjiga pobuditi veliko zanimanje. Ona je odgovor hrvatskih šumarskih znanstvenika na dosad nezabilježenu ugrozu koja se nadvila nad šume poljskog jasena, a time i na čitav ekosustav nizinskih šuma Republike Hrvatske. Izv. prof. dr sc. Damir Drvodelić: Slatki pelin (Artemisia annua L.) i ostali pelini: važnost, uzgoj i uporaba Milan Glavaš Izdavač ove knjige je Denona d. o. o.. Naklada je 500 primjeraka. Recenzenti su prof. dr. sc. Milan Glavaš, dr. sc. Dario Kremer i doc. dr. sc. Sead Ivojević (Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu). Nakladnik je Fakultet šumarstva i drvene tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Knjiga je napisana na 152 stranice, obogaćena je s više od 100 slika. Knjiga započinje predgovorom autora, a zatim slijedi 15 poglavlja. Na kraju je naveden popis korištene literature, 66 stranih i 19 domaćih autora, te 49 internetskih izvora. Knjiga završava bilješkom o autoru. U predgovoru autor navodi da mu je poticaj za pisanje knjige bila važnost slatkog pelina i uporaba u povijesti, kao i povećan interes za istraživanjem, uzgojem i uporabom te biljke u nas i u svijetu. Nakon toga izražava veliku zahvalnost recenzentima i svima koji su mu davali podršku i na razne načine pomagali svestranom istraživanju slatkog |