DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2022 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) u Hrvatskoj Igor Anić U prigodi obilježavanja Dana hrvatskog šumarstva, 20. lipnja 2020., u velikoj dvorani Hrvatskog šumarskog doma u Zagrebu promovirana je znanstvena monografija Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) u Hrvatskoj. Promotori su bili prof. dr. sc. Jurij Diaci, recenzent, prof. dr. sc. Renata Pernar, recenzent i akademik Igor Anić, glavni urednik. Znanstvena monografija Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) u Hrvatskoj najnovije je izdanje Akademije šumarskih znanosti. Ovom knjigom nastavljen je niz znanstvenih monografija u kojima se obrađuju najvažnije vrste drveća i šuma Republike Hrvatske: Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj (1996.), Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj (2001.), Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj (2003.), Poplavne šume u Hrvatskoj (2005.) i Šume hrvatskog Sredozemlja (2011.). Vrsni znanstvenici šumarske i drvnotehnološke znanosti napisali su 22 rada koji su grupirani u pet poglavlja. Autori radova svoje znanstvene aktivnosti obavljaju u okrilju Akademije šumarskih znanosti, Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskog šumarskog instituta u Jastrebarskom i Trgovačkog društva Hrvatske šume d. o. o. Zagreb. U knjigu su ugrađeni rezultati njihovih istraživanja i pregled rezultata drugih istraživanja. Znanstvena monografija bavi se poljskim jasenom kao vrstom drveća i šumama poljskog jasena. Zbog toga prva dva poglavlja knjige obrađuju problematiku njegove autoekologije (poglavlje 1: Poljski jasen – Fraxinus angustifolia Vahl) i sinekologije (poglavlje 2: Šume poljskog jasena). Danas je poljski jasen najugroženija vrsta drveća u Republici Hrvatskoj. Odumiranje stabala i čitavih sastojina doseglo je u čitavom arealu dramatične razmjere. Pojava podsjeća na katastrofalno odumiranje pitomog kestena i nizinskog brijesta. Zbog toga su radovi koji obrađuju zdravstveno stanje poljskog jasena izdvojeni u posebnom poglavlju (poglavlje 3: Zdravstveno stanje poljskog jasena). Nakon toga slijedi poglavlje koje obrađuje gospodarenje šumama poljskog jasena, posebice u današnjim uvjetima odumiranja (poglavlje 4: Gospodarenje šumama poljskog jasena). Posljednje poglavlje knjige odnosi se na drvo poljskog jasena s anatomskog, tehnološkog i kemijskog gledišta (poglavlje 5: Drvo poljskog jasena). Između ostaloga, u knjizi se: – upućuje na to da iz zasad dostupnih informacija možemo zaključiti da na prostoru Hrvatske nije utvrđena prisutnost tipične podvrste poljskoga jasena (ssp. angustifolia), već je najvećim dijelom prisutna podvrsta oxycarpa – opisuje areal poljskog jasena u Hrvatskoj koji se poklapa s nizinama velikih rijeka i njihovih pritoka – Save s Lonjom, Česmom, Odrom i Ilovom, Drave, Dunava, Kupčine (zavala Crne Mlake) i Mirne – naglašava da se približno 80 % areala nalazi se u Posavlju (uključivši i savske pritoke), a oko 20 % u Podravlju i Podunavlju te u dolini rijeke Mirne u Istri – navode razlike sastojina sjemenjača poljskog jasena (~32.000 ha), sastojina sjemenjača hrasta lužnjaka u kojima jasen sudjeluje s ≥ 20 % u omjeru smjese (~42.000 ha), ostalih sastojina u kojima je poljski jasen zastupljen s ≥ 20 % u omjeru smjese (~4.500 ha) i ostalih sastojina |