DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2022 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Matović, B., 2013: Analysis and projections on impact of climate change, using regional climate model, on the future distribution and growth of major tree species in Montenegro, The final report, Ref. No. UNDP MNE 13-026, 46 p, Podgorica. [In Serbian].
McKee, T.B., N.J., Doesken, J., Kleist, 1993: The Relationship of Drought Frequency and Duration to Time Scales. Proceedings of the 8th Conference on Applied Climatology, 179-184, Anaheim, California.
Miklić, B., A., Žmegač, D., Trlin, M., Orešković, S., Mikac, I., Anić, 2021: Klimatska osjetljivost kronologije crnoga bora (Pinus nigra Arnold.) na Sjevernom Velebitu. Šumarski list, 145(3-4): 137-144. [In Croatian with English summary].
Poljanšek, S., D., Ballian, T.A., Nagel, T., Levanič, 2012: A 435-year-long European black pine (Pinus nigra) chronology for the Central-Western Balkan region. Tree-Ring Research, 68(1): 31-44.
Poljanšek, S., Ceglar, A., Levanič, T., 2013: Long-term summer sunshine/moisture stress reconstruction from tree-ring widths from Bosnia and Herzegovina. Climate of the Past, 9(1): 27–40.
Poljanšek, S., T., Levanič, 2012: Multiple tree-ring parameters from Pinus nigra (Arnold) and their climate signal. Zbornik gozdarstva in lesarstva, številka 98: 15-25.
Schweingruber, F. H. 1983: Der Jahrring. Verlag Haupt, 234 p., Bern-Stuttgart [In German].
Schweingruber, F.H., 1996: Tree Rings and Environment - Dendroecology. Haupt Press. 609 p., Bern.
Schweingruber, F.H., D., Eckstein, F., Serre-Bachet, O.U., Bräker, 1990: Identification, presentation and interpretation of event years and pointer years in dendrochronology. Dendrochronologia, 8: 9-38.
Smiljanić, M., J.W., Seo, A., Läänelaid, M., van der Maaten-Theunissen, B., Stajić, M., Wilmking, 2014: Peatland pines as a proxy for water table fluctuations: Disentangling tree growth, hydrology and possible human influence. Science of the Total Environment, 500 – 501: 52-63.
Speer, H.J., 2010: Fundamentals of Tree Ring Research, University of Arizona Press, 352 p.
Stajić, B., M., Kazimirović, 2018: The influence of temperature and precipitation on the increment of black pine (Pinus nigra J. F. Arnold): A case study from the area of Mt.Rudnik. Bulletin of the Faculty of Forestry/Glasnik Sumarskog fakulteta, 118: 143-164.
Stajić, B., M., Kazimirović, V., Dukić, N., Radaković, 2020: First Dendroclimatological Insight into Austrian Pine (Pinus nigra Arnold) Climate-Growth Relationship in Belgrade Area, Serbia. South-east European forestry, 11(2): 127-134.
Stefanović, V., 1958: Areal prirodnog rasprostranjenja bijelog bora (Pinus silvestris) u NR Bosni i Hercegovini, Radovi Poljoprivredno–Šumarskog fakulteta u Sarajevu, 3: 147–195. [In Serbian].
Stefanović, V., V., Beus, Č., Burlica, H., Dizdarević, I., Vukorep, 1983: Ekološko vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine, Šumarski fakultetu u Sarajevu, 51 p., Sarajevo. [In Serbian].
Trouet, V., M.P., Panayotov, A., Ivanova, D., Frank, 2012: A pan-European summer teleconnection mode recorded by a new temperature reconstruction from the northeastern Mediterranean (ad 1768–2008). The Holocene, 22(8): 887-898.
Vicente-Serrano, S.M., S., Beguería, J.I., López-Moreno, 2010: A Multi-scalar drought index sensitive to global warming: The Standardized Precipitation Evapotranspiration Index - SPEI. Journal of Climate, 23(7): 1696–1718.
Wigley, T., K.R., Briffa, P.D., Jones, 1984: On the average value of correlated time series, with applications in dendroclimatology and hydrometeorology. Journal of Applied Meteorology and Climatology, 23(2): 201–213.
Worbes, M., 2004: Tree-Ring Analysis, Encyclopedia of forest sciences, First edition, Elsevier Academic Press: 586-599.
Sažetak
U Zavidovićko - Teslićkom području, u središnjoj Bosni i Hercegovini, dendrokronološkom metodom je proučavan radijalni rast stabala crnog i bijelog bora, autohtonih vrsta u pomatranom području. Cilj je bio identifikacija razlika između spomenutih vrsta glede utjecaja klimatskih čimbenika. Uzorci su uzeti iz stabala s pet lokaliteta. Na prvom lokalitetu je sastojina bijelog bora, na drugom crnog bora, a na ostala tri lokaliteta su mješovite sastojine. Standardizacija serija širina godova (radijalnih prirasta) obavljena je primjenom Arstan programa. Dobivena je regionalna kronologija bijeloga bora dužine 145 godina (od 1870. do 2014.) i regionalna kronologija crnoga bora dužine 180 godina (od 1835. do 2014.). Ispitivanje zavisnosti između indeksa širine goda i oborina odnosno temperature u pojedinim karakterističnim periodima godine, pokazalo je negativan utjecaj temperature (osim u zimskim mjesecima) na formiranje goda i pozitivan utjecaj oborina. Statistički značajna zavisnost indeksa širine goda od SPEI indeksa ukazuje na značajan utjecaj nedostatka vlage u periodu lipanj – kolovoz (r = 0,33 u lipnju, r = 0,45 u srpnju i r = 0,47 u kolovozu) za bijeli bor i periodu lipanj - rujan (r = 0,36 u lipnju, r = 0,43 u srpanju, r = 0,47 u kolovozu i r = 0,30 u rujnu) za crni bor na formiranje godova. Analiza odnosa klimatskih parametara i formiranih kronologija bijeloga i crnoga bora pokazuje slične odnose između širine goda i klime, ali je utjecaj klimatskih čimbenika nešto više izražen kod crnog bora, kojemu više odgovaraju uvjeti staništa na promatranom području. U promatranom području radijalni prirast stabala obje vrste drveća značajno je uvjetovan klimatskim čimbenicima, odnosno kronologije navedenih vrsta imaju dobar klimatski signal, a posebno signal suše u ljetnim mjesecima.
Ključne riječi: dendrokronologija, širina goda, crni bor, bijeli bor, klima, Bosna i Hercegovina