DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2022 str. 11 <-- 11 --> PDF |
za mjerenje temperature tla (°C) i volumetrijske vlažnosti tla (%). Mjerenja su mikroklime šumskog tla obavljena na dubini od 10 cm na trima lokacijama u središtu šumskih progala. U susjednoj sklopljenoj sastojini (kontrolna ploha) obavljeno je identično mikroklimatsko mjerenje temperature zraka (°C) i relativne vlažnosti zraka (%) na visini 1,5 m od tla. Mjerenje temperature tla (°C) i volumetrijske vlažnosti tla (%) obavljeno je na dubini od 10 cm. Mikroklimatska su mjerenja obavljena svakih sat vremena u razdoblju od 1. svibnja 2016. do 31. rujna 2016., a za analizu su izračunane srednje vrijednosti za razdoblja od sedam dana. Mikrobiološke i pedološke analize – Microbiological and pedological analyses Za kemijske analize šumskog tla prikupljeni su uzorci s dubine od 0 od 10 cm u četirima repeticijama (N = 12 uzoraka za šumske progale i N = 12 uzoraka za šumske sastojine). Na uzorcima tla obavljene su sljedeće kemijske analize: određivanje reakcije tla u H2O i KCl (u skladu s ISO 10390, 1994), na uzorcima čija je pH-vrijednost u KCl bila veća od 5,5 određen je i udio karbonata u tlu metodom po Scheibleru (u skladu s ISO 10693, 1995). Ukupan dušik određen je na elementarnom analizatoru Leco CNS 2000 (u skladu ISO 13878, 1998), a humus metodom po Tjurinu. U trima terminima tijekom 2016. godine (svibanj, srpanj i rujan) prikupljani su uzorci šumskog tla s dubine od 0 do 10 cm za enzimatske analize. Uzorci su prikupljani u četirima repeticijama (N = 36 uzoraka za šumske progale i N = 36 uzoraka za šumske sastojine). Dehidrogenazna je aktivnost određena metodom trifeniltetrazolijeva klorida (TTC) (Casida i dr. 1964). Proteolitička je aktivnost određena metodom razgradnje kazeina do aromatičnih aminokiselina (Ladd i Butler, 1972). Statistička obrada podataka – Statistical data processing Svi mikroklimatski podaci obrađeni su u programima HW3 i SpecWare 9.0. Studentovim T testom nezavisnih uzoraka ispitani su mikroklimatski, pedološki i enzimatski podaci za šumske progale i šumske sastojine. Ako je varijabilnost varijance bila značajna (p <0,05), podatci su analizirani neparametarskim U testom. Mjesečna dinamika enzimatske aktivnosti šumskog tla analizirana je faktorskom analizom varijance ANOVA s čimbenicima pozicija (progala i sastojina) i mjeseci (svibanj, srpanj i rujan). Levenov test homogenosti varijance nije bio statistički značajan (p<0,05). Neparametarskom Spearmanovom R korelacijom utvrđena je povezanost enzimatske aktivnosti šumskog tla s mikroklimatskim elementima i kemijskim svojstvima šumskog tla. Vrijednosti mikroklimatskih elemenata, kemijskih svojstava tla i enzimatske aktivnosti tla prikazane su kao srednja vrijednost istraživanih šumskih progala i sastojina. Statistička obrada podataka provedena je u statističkom programu Statistica 13 (TIBCO Software Inc. 2018). Rezultati istraživanja Research results Mikroklima šumskih progala i šumskih sastojina – Microclimate of forest gaps and forest stands Srednja je temperatura zraka u šumskoj progali iznosila 17,07 °C i bila je značajno viša u odnosu na temperaturu u sklopljenoj sastojini (kontrola) koja je iznosila 16,51 °C (Z= -4,81, p < 0,0001, tablica 1.). Maksimalna temperatura zraka izmjerena u šumskim progalama iznosila je 29,19 °C, dok je u šumskim sastojinama bila 26,25 °C. Minimalna temperatura zraka u šumskim progalama bila je 7,94 °C, a u šumskim sastojinama 6,44 °C. Srednja vrijednost relativne vlažnosti zraka u šumskoj progali iznosila je 77,92 %, a u sklopljenoj sastojini 82,45 %. Te su razlike također bile statistički značajne (Z = 11,66, p < 0,0001). Maksimalne vrijednosti relativne vlažnosti zraka na svim su pokusnim plohama iznosile 100 %. Minimalna vrijednost relativne vlažnosti zraka u šumskim progalama iznosila je 35,15 %, a u šumskim sastojinama bila je 36,06 %. Srednja vrijednost temperature tla u progali bila je 15,31 °C, a u sklopljenoj sastojini iznosila je 12,76 °C (Z = 33,28, p < 0,0001). Maksimalna temperatura tla bila je viša u šumskoj progali (22,80 °C) u odnosu na šumsku sastojinu (16,90 °C). Minimalne temperature tla bile su 7,60 °C u šumskim progalama i 7,00 °C u šumskim sastojinama. U istraživanom razdoblju srednja vrijednost volumetrijske vlažnosti tla u progali iznosila je 9,26 %, a u sklopljenoj sastojini 13,54 % (Z = − 51,50, p < 0,0001). Minimalna vlažnost tla u šumskoj progali bila je 5,40 %, a u šumskoj sastojini 6,30 %. Maksimalne vrijednosti |