DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2022 str. 70     <-- 70 -->        PDF

organiziranog šumarstva u Hrvatskoj, a kojoj je međaš upravo osnivanje jedne od tri šumarije na Baškim Oštarijama 1765. godine.
Vrijedno je spomenuti da je poglavlje ilustrirano upravo čuvenom i najstarijom šumarskom kartom Ličke pukovnije, koja je nastala s terenskom izmjerom površina šuma, popisivanjem količine i vrste stabala, s ciljem utvrđivanja stvarnog stanja sastava šume u dvije godine tijekom 1764. i 1765.,a na temelju kojeg popisa je i počela doku­mentirana povijest organiziranog šumarstva na području ­Hrvatske.
Konačno, nakon ovih uvodnih poglavlja, autorice dolaze i do konkretnih znamenitosti. Na početku ovog, glavnog dijela knjige dana je pregledna karta UŠP Gospić s ubilježenim i obrojčanim lokacijama svake od 70 znamenitosti ,te paralelno na desnoj stranici s njihovim popisom s rednim brojem, nazivom i stranicom na kojoj se znamenitost može pronaći. Zgodno je primijetiti da su se autorice odlučile za prostorni redoslijed nizanja znamenitosti, pa kreću od prijevoja (ili tunela) Male Kapele i Šumarije Brinje, da bi obilazak završile na krajnjem jugoistoku u Šumariji Gračac, praktički na nekadašnjoj dalmatinskoj granici. Na tom svom putu idu od šumarije do šumarije “šarajući” cijelo vrijeme od grebena Velebita do granice na Uni.
Prikaz svake znamenitosti je vrlo koncizan i uredan, i načelno za svaku je znamenitost određena po jedna stranica. Znači, nakon naslova – broja i naziva znamenitosti, dana je njena precizna šumarska lokacija – šumarija, gospodarska jedinica, odjel i odsjek. Vrlo pogodno za šumare, ali možda malo teže dostupno za nešumarske korisnike kojih će svakako biti. Slijedi kratka “priča” koja definira pojedinu znamenitost, a potom je preostali prostor popunjen jednom ili više fotografija. Fotografije su u velikom broju slučajeva samih autorica, ima ih podosta i od suradnika, a samo su poneke preuzete iz javnih izvora. U ilustraciji uz ovaj prikaz donosim primjer jedne vrlo šumarske znamenitosti – 4. Smreka sa „štakastim“ korijenjem koja raste u Šumariji Brinje, Gospodarska jedinica „Pišćetak“, odsjek 47a.
Valja pohvaliti zaista širok raspon vrste znamenitosti koje su autorice sakupile. Iako bi na prvu pomislili da se strogo u šumama radi o 70 šumskih/šumarskih znamenitosti, to nikako nije tako. Pokazalo se još u prvoj knjizi da su u granicama šuma razmještene brojne znamenitosti “općeg” karaktera – naravno od prirodnih fenomena, među kojima ne manjka šumarskih, ali i do brojnih povijesnih i arheoloških, planinarskih ili uopće turistički zanimljivih. Pokušao sam klasirati sve znamenitosti i pokazalo se da su autorice odabrale i suvereno obradile zaista širok spektar fenomena po našim šumama vrijednih spomena. Valja napomenuti da zbroj u tablici očito premašuje brojku 70, jer poneke znamenitosti je zaista teško svrstati u samo jednu kategoriju.
prirodni fenomeni               26
šumske i šumarske fore     16
povijesne i arheološke        16
planinske i planinarske       18
ljudske intervencije             14
 
Posljednja “znamenitost” u knjizi je poglavlje O autoricama koje je također vrijedno osvrta.
Mr. sp. Mandica Dasović, dipl. ing. šum. se odmah nakon završenog Šumarskog fakulteta zapošljava se u tadašnjem Šumskom gospodarstvu „Lika“ u Gospiću i cijeli radni vijek provodi u svojoj Lici. Iza devedesetih u Hrvatskim šumama d.o.o. UŠP Gospić radi kao samostalna taksatorica, a od 1995. godine rukovoditeljica je Odjela za plan i analizu. Osnivanjem Odjela za ekologiju 2001. godine postaje rukovoditeljica odjela i to radi i danas. Stručni magistarski studij iz smjera ekološko oblikovanje prostora i zaštita prirode završava 2005. godine, a tema rada joj je znamenitost br. 26 – Laudonov gaj. Ponosna je nositeljica priznanja – Povelje uz brončanu plaketu za očuvanje velebitskih šuma, koju joj je dodijelilo Hrvatsko društvo biljne zaštite.
Članica je Hrvatskoga šumarskog društva od 1987. godine, a od 2008. godine predsjednica je Hrvatskoga šumarskog društva Ogranka Gospić. Dopredsjednicom Hrvatskog šumarskog društva postala je 2018. godine i prva je žena dopredsjednica ove ugledne udruge.
Renata Rudelić, dipl. ing. šum. zaposlena u Hrvatskim šumama d.o.o Zagreb od 1998. godine. Nepunih jedanaest godina radila je kao samostalna taksatorica u Odjelu za uređivanje šuma u Gospiću, a nakon toga kao stručna suradnica za pripremu rada u Proizvodnom odjelu. Od 2017. godine vraća se UŠP Bjelovar, dvije godine kao stručna suradnica za javnu nabavu, potom kao revirnica I u Šumariji Bjelovar, gdje radi i danas. Članica je Hrvatskoga šumarskog društva od 2000. godine, a od 2014. do 2017. godine obavljala je poslove tajnice Hrvatskoga šumarskog društva Ogranka Gospić.