DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2022 str. 69     <-- 69 -->        PDF

Mr. sp. Mandica Dasović, Renata Rudelić, dipl. ing. šum.: Neke znamenitosti u ličkim šumama
Branko Meštrić
U Gospiću je 18. ožujka 2022. godine promovirana knjiga zanimljiva naslova: „Neke znamenitosti u ličkim šumama“. Ako bi se kome ovaj naslov, pa i sama knjiga s koricama na kojima dominira krasan primjerak velebitske degenije činila nekako poznata – ne bi uopće bio u krivu. Prije skoro sedam godina, a povodom obilježavanja 250. obljetnice organiziranog šumarstva u Hrvatskoj, iste autorice objavile su prvu verziju ove knjige u kojoj su prikazale 50 znamenitosti. Krajem prošle 2021., a u spomen 70. godišnjici osnivanja prvog šumarskog kluba u Hrvatskoj (danas ogranka HŠD) upravo u Gospiću, proširile su knjigu na 70 znamenitosti. To izdanje je upravo promovirano. Kako ovaj časopis iz nekih razloga nije zabilježio niti ono izdanje iz 2015. (koje je, budi usput rečeno, razdijeljeno već tijekom same proslave), referirat ćemo se ovdje na obje ove knjige, ­naravno, sa težištem na najnovijoj – koja je još uvijek ­dostupna.
Knjigu naslova Neke znamenitosti u ličkim šumama autorica Mandice Dasović i Renate Rudelić izdalo je Hrvatsko šumarsko društvo, ogranak Gospić. Formata je 24x17 u punom koloru, broširano i kao takva pogodna za korištenje i kao vodič. Knjižni blok obuhvaća 92 stranice + korice s motivom velebitske degenije u proljetnom, cvjetajućem doživljaju, odnosno u jesenskom doživljaju na pozadini omota.
Značajne uredničke doprinose, posebice u ovom novom izdanju ima Oliver Vlainić, a obje knjige uredio je i oblikovao – pripremio za tisak – Branko Meštrić. Tisak je obavila Og grafika d.o.o., Jastrebarsko, u siječanju 2022. u nakladi od 400 primjeraka.
CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001124090, a ISBN 978-953-48344-4-2 (Hrvatsko šumarsko društvo).
Knjiga je izdana uz financijsku potporu trgovačkog društva Hrvatske šume d. o. o. Uprave šuma Podružnice Gospić.
Knjiga je besplatna i može se dobiti u HŠD, ogranak Gospić, a u punom obliku (PDF) dostupna je i u digitalnoj biblioteci HŠD na adresi: https://www.sumari.hr/biblio/knjiga.asp?id= 14705.
U Predgovoru ovog izdanja prva autorica definira domete ove knjige: Ova knjižica – vodič kroz znamenitosti u ličkim šumama, namijenjena je svima onima koji znaju koliko ljepote i tajnovitosti skrivaju lički šumski predjeli i koji im se uvijek s ljubavlju i novom strasti vraćaju, ali još više onima koji to žele otkriti i zaviriti u prirodne ljepote protkane povijesnim zbivanjima.
Nadam se da će mnogim čitateljima koji Liku nose u srcu, listajući ove stranice, zatitrati osmijeh na licu kad naiđu na sliku poznatog predjela ili nekog mjesta na kojemu su već bili i za koje ih vežu lijepe uspomene.
Poticaj za ovo izdanje je interes čitalačke publike koji je rastao s nestankom primjeraka istoimenog izdanja iz 2015. godine. Pokazalo se da je vodič zanimljiv i praktičan dar ljudima koji više nisu stanovnici ličkog kraja, ali i ostalim posjetiteljima toga područja.
Također se zahvaljuje i većem broju suradnika koji su ili na terenu ili u pripremi pridonijeli ovom izdanju.
Drugo poglavlje knjige, idstovjetno u oba izdanja, nosi naslov Ličke šume i predstavlja kvalitetan esej o šumama kojima gospodari UŠP Gospić i koje zapravo daju “okvir” svim prikazanim zanimljivostima. Upravo je jedini bitan kriterij odabira znamenitosti taj da su locirane, razasute po šumama na prostorima Like, to te razine da svaka znamenitost ima svoju lokaciju u konkretnoj šumariji, gospodarskoj jedinici, odjelu i odsjeku (ako nije tako obimna da prelazi granice odjela).
Novo poglavlje u drugoj knjizi je Značajniji događaji iz prošlosti ličkog šumarstva. Ovdje je pobrojano preko pedeset događanja u povijesti ličkog šumarstva, svi precizno locirani u određene godine i pouzdano dokumentirani – od 1743. godine kada general Jasyk započinje sadnju današnje park-šume Jasikovac u Gospiću, preko 1951. godine i osnivanja Šumarskog kluba Gospić pa do velikih obljetnica hrvatskog šumarstva, koje imaju svoje ishodište na ovim područjima i koje su se ovdje obilježile: 250. godišnjica

ŠUMARSKI LIST 3-4/2022 str. 70     <-- 70 -->        PDF

organiziranog šumarstva u Hrvatskoj, a kojoj je međaš upravo osnivanje jedne od tri šumarije na Baškim Oštarijama 1765. godine.
Vrijedno je spomenuti da je poglavlje ilustrirano upravo čuvenom i najstarijom šumarskom kartom Ličke pukovnije, koja je nastala s terenskom izmjerom površina šuma, popisivanjem količine i vrste stabala, s ciljem utvrđivanja stvarnog stanja sastava šume u dvije godine tijekom 1764. i 1765.,a na temelju kojeg popisa je i počela doku­mentirana povijest organiziranog šumarstva na području ­Hrvatske.
Konačno, nakon ovih uvodnih poglavlja, autorice dolaze i do konkretnih znamenitosti. Na početku ovog, glavnog dijela knjige dana je pregledna karta UŠP Gospić s ubilježenim i obrojčanim lokacijama svake od 70 znamenitosti ,te paralelno na desnoj stranici s njihovim popisom s rednim brojem, nazivom i stranicom na kojoj se znamenitost može pronaći. Zgodno je primijetiti da su se autorice odlučile za prostorni redoslijed nizanja znamenitosti, pa kreću od prijevoja (ili tunela) Male Kapele i Šumarije Brinje, da bi obilazak završile na krajnjem jugoistoku u Šumariji Gračac, praktički na nekadašnjoj dalmatinskoj granici. Na tom svom putu idu od šumarije do šumarije “šarajući” cijelo vrijeme od grebena Velebita do granice na Uni.
Prikaz svake znamenitosti je vrlo koncizan i uredan, i načelno za svaku je znamenitost određena po jedna stranica. Znači, nakon naslova – broja i naziva znamenitosti, dana je njena precizna šumarska lokacija – šumarija, gospodarska jedinica, odjel i odsjek. Vrlo pogodno za šumare, ali možda malo teže dostupno za nešumarske korisnike kojih će svakako biti. Slijedi kratka “priča” koja definira pojedinu znamenitost, a potom je preostali prostor popunjen jednom ili više fotografija. Fotografije su u velikom broju slučajeva samih autorica, ima ih podosta i od suradnika, a samo su poneke preuzete iz javnih izvora. U ilustraciji uz ovaj prikaz donosim primjer jedne vrlo šumarske znamenitosti – 4. Smreka sa „štakastim“ korijenjem koja raste u Šumariji Brinje, Gospodarska jedinica „Pišćetak“, odsjek 47a.
Valja pohvaliti zaista širok raspon vrste znamenitosti koje su autorice sakupile. Iako bi na prvu pomislili da se strogo u šumama radi o 70 šumskih/šumarskih znamenitosti, to nikako nije tako. Pokazalo se još u prvoj knjizi da su u granicama šuma razmještene brojne znamenitosti “općeg” karaktera – naravno od prirodnih fenomena, među kojima ne manjka šumarskih, ali i do brojnih povijesnih i arheoloških, planinarskih ili uopće turistički zanimljivih. Pokušao sam klasirati sve znamenitosti i pokazalo se da su autorice odabrale i suvereno obradile zaista širok spektar fenomena po našim šumama vrijednih spomena. Valja napomenuti da zbroj u tablici očito premašuje brojku 70, jer poneke znamenitosti je zaista teško svrstati u samo jednu kategoriju.
prirodni fenomeni               26
šumske i šumarske fore     16
povijesne i arheološke        16
planinske i planinarske       18
ljudske intervencije             14
 
Posljednja “znamenitost” u knjizi je poglavlje O autoricama koje je također vrijedno osvrta.
Mr. sp. Mandica Dasović, dipl. ing. šum. se odmah nakon završenog Šumarskog fakulteta zapošljava se u tadašnjem Šumskom gospodarstvu „Lika“ u Gospiću i cijeli radni vijek provodi u svojoj Lici. Iza devedesetih u Hrvatskim šumama d.o.o. UŠP Gospić radi kao samostalna taksatorica, a od 1995. godine rukovoditeljica je Odjela za plan i analizu. Osnivanjem Odjela za ekologiju 2001. godine postaje rukovoditeljica odjela i to radi i danas. Stručni magistarski studij iz smjera ekološko oblikovanje prostora i zaštita prirode završava 2005. godine, a tema rada joj je znamenitost br. 26 – Laudonov gaj. Ponosna je nositeljica priznanja – Povelje uz brončanu plaketu za očuvanje velebitskih šuma, koju joj je dodijelilo Hrvatsko društvo biljne zaštite.
Članica je Hrvatskoga šumarskog društva od 1987. godine, a od 2008. godine predsjednica je Hrvatskoga šumarskog društva Ogranka Gospić. Dopredsjednicom Hrvatskog šumarskog društva postala je 2018. godine i prva je žena dopredsjednica ove ugledne udruge.
Renata Rudelić, dipl. ing. šum. zaposlena u Hrvatskim šumama d.o.o Zagreb od 1998. godine. Nepunih jedanaest godina radila je kao samostalna taksatorica u Odjelu za uređivanje šuma u Gospiću, a nakon toga kao stručna suradnica za pripremu rada u Proizvodnom odjelu. Od 2017. godine vraća se UŠP Bjelovar, dvije godine kao stručna suradnica za javnu nabavu, potom kao revirnica I u Šumariji Bjelovar, gdje radi i danas. Članica je Hrvatskoga šumarskog društva od 2000. godine, a od 2014. do 2017. godine obavljala je poslove tajnice Hrvatskoga šumarskog društva Ogranka Gospić.