DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2022 str. 61 <-- 61 --> PDF |
dostupna kroz razne fondove, bilo europske ili nacionalne, pokretanje pravnog oblika je financijski olakšano zbog manjih troškova pokretanja, kroz mogućnost osnivanja jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću te informiranje potencijalnih korisnika kroz društvene medije o uslugama/proizvodu. 2.1 Poduzetnička područja i aktualne poduzetničke prilike u hrvatskom šumarstvu – 2.1 Entrepreneurial areas and current entrepreneurial opportunities in Croatian forestry Kao što je već navedeno u uvodnom dijelu ovoga rada, neke od glavnih karakteristika poduzetništva su inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika. S time je povezano i poduzetničko ponašanje, koje kroz te karakteristike pojedinca uočava poduzetničke prilike koje se u danom trenutku iz spektra poduzetničkih područja (tzv. poduzetničke niše) mogu pretvoriti u stabilni poslovni model. Iako u pravilu šumarskim poduzetnicima u Hrvatskoj nedostaju specifična znanja i vještine, zadnjeg se desetljeća značajno poboljšala poduzetnička klima (na krilima financijskih instrumenata EU) te su se stvorile brojne povoljne prilike u različitim poduzetničkim područjima. To je posebno važno i ohrabruje u okolnostima nedostatka poslovnih aktivnosti u kojima bi svoje mjesto mogli i trebali zauzeti mladi šumarski stručnjaci (Martinić 2020). Isti autor navodi i tri ključne poduzetničke „niše“ u šumarskom sektoru, kao i devet različitih izazova koji u danom trenutku u ovisnosti o tržišnim potrebama mogu postati vrlo perspektivne poduzetničke prilike i poslovne niše: • unapređenja postojećih proizvoda i usluga; • nove usluge; • novi proizvodi. Izazovi poduzetničkih niša: • inovacija, unaprjeđenje i uvođenje novih vrsta, tehnika i tehnologija šumarskih radova; • europsko nasljeđe kroz smanjenje potrošnje energije u šumarskoj proizvodnji, veće iskorištenje drvnog obujma, diversifikacija proizvoda te povećanje energetske učinkovitosti u svim područjima šumarske proizvodnje; • kreiranje novih proizvoda i procesa iz šumske i druge biomase te korištenje nedrvnih šumskih proizvoda; • unapređenje i nadogradnja postojećih radova osnivanja i uzgajanja šuma; • urbano šumarstvo i hortikultura kroz bolje i inovativnije planiranje, uređivanje, zaštitu i održavanje urbanih šuma i hortikulturnih objekata; • specifične inženjerske usluge kroz poboljšanje gospodarenja privatnim šumama, dijagnosticiranja općeg stanja sastojina i vrednovanja koristi šumskih ekosustava; • tematska edukacija namijenjena svakom pojedinom korisniku u šumarstvu ili u zaštićenom području; • istraživanje i monitoring u šumarstvu kroz usluge nespecifičnih djelatnosti za šumarski sektor kao npr. identifikacija lokaliteta, snimanje i kartiranje, te kroz inovativne pristupe motrenja/praćenja vrsta i staništa i opažanje promjena; • turizam kroz inovativne posjetiteljske programe i usluge vezane uz popunjavanje i doživljaj šume, kao i kroz prikaz opće korisnih funkcija šume Navedeni izazovi predstavljaju široki spektar mogućih djelatnosti u šumarstvu, no isti se uslijed nedostatka aktera u šumarskom poduzetničkom prostoru u Republici Hrvatskoj ne mogu svi realizirati (Bakarić 2018). Čest slučaj je promjena djelatnosti ili dodavanje nove djelatnosti već postojećih poduzetnika oko novih za njih profitabilnih modela. Kao primjer ovdje možemo navesti mobiliziranje drvnog potencijala iz privatnih šuma unazad nekoliko godina, koje je posljedica političkih i zakonodavnih prilika u trgovačkom društvu Hrvatske šume d.o.o. Upravo u toj tržišnoj promjeni stvorila se prilika za pokretanje novih poslova vezanih za upravljanje privatnim šumama te za edukaciju o šumarskim temama šumovlasnika kao naručitelja posla, ali i poduzetnika kao izvođača. 3. PODUZETNIČKA INFRASTRUKTURA 3. ENTREPRENEURIAL INFRASTRUCTURE Poduzetnička infrastruktura može se definirati kao zakonski propisi, sredstva i ustanove na kojima se zasniva stabilnost i razvoj društvenih zajednica i države (Škrtić i dr. 2010). U Republici Hrvatskoj postoji Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture, prema kojemu ona u širem smislu predstavlja ukupnost svih prostorno specifičnih oblika odvijanja različitih poduzetničkih aktivnosti, nastalih kao rezultat promišljenog i organiziranog prostorno razvojnog koncepta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno Republike Hrvatske. Poduzetničke potporne institucije usmjerene su na stvaranje kvalitetnog, korisnički orijentiranog poduzetničkog okruženja u Republici Hrvatskoj, koji provode programe usmjerene na razvoj poduzetništva, što je i prikazano kroz SWOT analizu u tablici 1. Potporu malima poduzetnicima u šumarskom sektoru pružaju i pravne osobe s javnim ovlastima, među kojima valja istaknuti Hrvatsku komoru inženjera šumarstva i drvne tehnologije, koja kroz svoje modele licenciranja provodi selekciju i postavlja standarde za kvalitetne izvoditelje, Hrvatsku gospodarsku komoru, Hrvatsku obrtničku komoru, Hrvatsku udrugu poslodavaca, Hrvatsku banku za obnovu i razvoj te ostala tijela osnovana od strane Republike Hrvatske. |