DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2022 str. 60     <-- 60 -->        PDF

poduzetništva u Hrvatskoj, pri čemu se ono dijeli na mikro, malo, srednje i veliko poduzetništvo (Kolaković, 2006). Prema ovoj podjeli u Republici Hrvatskoj prevladava mikro i malo poduzetništvo, što preslikava europski standard i težnju unije za otvaranjem novih radnih mjesta, razvoju vještina i samozapošljavanju.
Poduzetnička infrastruktura kroz svoje sinergijsko djelovanje sa državnom upravom ima ključnu ulogu u poticanju razvoja već spomenutog malog poduzetništva. Prema strategiji razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, 136/2013 pokretači i nositelji razvoja maloga gospodarstva su: nadležno ministarstvo, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Zavod za zapošljavanje, jedinice područne i lokalne samouprave te razne udruge maloga gospodarstva i poduzetništva, kao i razvojne agencije, poduzetnički centri, poslovni inkubatori, poduzetnički akceleratori te sve ostale institucije namijenjene novim poduzetnicima. Međutim, navedene institucije nisu ravnomjerno geografski raspoređene, što uzrokuje u najvećoj mjeri neravnomjeran regionalni razvoj poduzetništva u Republici Hrvatskoj (Bakarić, 2018).
Poduzetnici koji nude svoje proizvode i usluge vezane uz šumarstvo, pronalaze svoje područje poslovanja u svim granama šumarstva podijeljenih prema Pravilniku o vrsti šumarskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje te radovima koje šumoposjednici mogu izvoditi samostalno (Narodne novine, 46/2021). Radovi pobrojani u navedenom Pravilniku zasigurno su modificirani kroz ključne karakteristike poduzetnika, kao što su inovativnost i spremnost na poslovni rizik.
Cilj je rada istražiti sastavnice poduzetničke infrastrukture koja se može primijeniti u šumarskom sektoru kao ishodište za uspješnu provedbu i razvoj poduzetničke aktivnosti među potencijalnim šumarskim poduzetnicima i onima koji imaju viziju pokretanja vlastitog posla.
2. PODUZETNIŠTVO U ŠUMARSTVU REPUBLIKE HRVATSKE
2. ENTREPRENEURSHIP IN FORESTRY OF THE REPUBLIC OF CROATIA
Šumarsko poduzetništvo u svom velikom dijelu spada u tradicionalne industrije, te su samim time u najvećem dijelu zastupljene tehnologije niske složenosti. Tržišne promjene koje se odvijaju na prostoru EU, stavljaju navedene tehnologije koje su najčešće primjenjive u državnim šumama u rizičan položaj za poslovanje. Naime, vrlo veliki izvor financijskih sredstava predstavljaju fondovi koji traže značajnu dozu inovativnosti kako bi se ostvarila potpora (Bakarić, 2018). Pritom poduzetnik treba biti svjestan činjenice kako je priroda inovativnih aktivnosti činjenica da su vrlo često riskantne, s mnogobrojnim neizvjesnim troškovima realizacije ideja u potencijalni proizvod, proces i/ili poslovanje i rizičnim konačnim poslovnim rezultatom (Christiansen, 1997).
Važnost i značenje šumarskoga poduzetništva danas je u stalnom porastu, posebice u zemljama s visokom dinamikom tranzicije u šumarskom sektoru. Intenzivnim razvojem šumarskih tehnologija krajem 20. stoljeća i strukturnim promjenama u sektoru šumarstva došlo je do značajnog smanjenja broja zaposlenika i radnih sredstava u mnogim šumarskim upravama i poduzećima kojima je povjereno gospodarenje državnim šumama. Ovo razdoblje karakterizira i ubrzani razvoj novih poslovnih segmenata, kao što je pojava privatnih poduzetnika u izvođenju šumskih radova (Martinić 1998, Poschen 2000, Kastenholz 2002, Šporčić 2005, Šporčić i dr. 2009). Šumarski poduzetnici postali su nezamjenjivi akteri u provođenju radova pridobivanja drva, ali i u drugim šumarskim operacijama. Istraživanja provedena u tom razdoblju pokazala su da takvi prvi šumarski poduzetnici nisu bili adekvatno organizirani ni kvalificirani (Vondra et al. 1997, Martinić 1998, Šporčić i Martinić 2004), tj. očekivanja da novo uvedeni tržišni mehanizmi sami po sebi profiliraju i filtriraju najbolje i najkvalificiranije među poduzetnicima nisu se ostvarila. Veliki doprinos sređivanju stanja u šumarskom poduzetništvu Republike Hrvatske ostvaren je 2006. godine osnivanjem Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije (HKIŠDT) na temelju Zakona o Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije (Narodne novine, 22/06) te uvođenjem postupka licenciranja šumarskih poduzetnika 2007. godine (Šporčić et al. 2017).
Poduzetničke usluge u šumarstvu znače najčešće veću fleksibilnost i bolji financijski rezultat, a moguće je i kvalitetnije obavljanje radova zbog specijalizacije izvoditelja za određene djelatnosti. Proizvodni troškovi se kod pojedinih poslova smanjuju zbog ustupanja radova najpovoljnijem izvoditelju, čime naručitelj može računati na veću zaradu uz jednaku prodajnu cijenu proizvoda.
Šumarsko poduzetništvo čine najčešće male tvrtke koje trebaju kvalificirane i motivirane radnike za uspješno poslovanje. Težnja prema EU standardima kroz malo poduzetništvo s ciljem smanjenja stope nezaposlenosti, posebice kod mladih ljudi, usko korelira s pokretanjem start-up poduzetništva. Hrvatska, kao država u tranziciji, ima posebno naglašen problem nezaposlenih mladih te nisku razinu produktivnosti, što predstavlja ključne dimenzije problema na domaćem tržištu rada. Iskustva razvijenih zemalja pokazuju da je moguće povećati zaposlenost mladih i to namjenski dizajniranim programima i institucijama koje potiču poduzetništvo mladih (Zrilić i Širola 2013). Problem se javlja u neusklađenim zakonima te u poreznom opterećenju, iako svi smatraju da je novac glavna kočnica intenzivnijeg razvoja poduzetništva u šumarstvu. Financijska sredstva su