DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2022 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Rezultati stanja otvorenosti GJ područja brežuljkastih šuma hrasta kitnjaka pokazuju kako postojeće stanje zadovoljava ili gotovo zadovoljava minimalne uvjete gustoće mreže šumskih prometnica od 12 m/ha (Pentek i dr. 2011). Rezultati provedene analize unaprijeđene mreže šumskih cesta ukazuju da je u ovom reljefnom području neophodno imati najmanju gustoću šumskih cesta od 20 m/ha, što potvrđuju istraživanja iz Češke, gdje je za područje brežuljkastog i brdskog područja utvrđena optimalna gustoća prometnica od 22,5 m/ha (Žáček i Klč 2008).
Analiza postojećeg stanja otvorenosti pet GJ reljefnoga područja brdskih bukovih šuma ukazala je na heterogenost vrijednosti gustoće šumskih cesta, koja se kreće u rasponu od 4,82 m/ha u GJ Čorkovaća – Karlice do 31,80 m/ha u GJ Orahovačka planina (Tablica 1, Slika 2A). Unatoč izrazito velikom rasponu gustoće cesta, primjetno je kako GJ Čorkovaća – Karlice ima i najveći faktor razvedenosti površine šuma jer je izrazito nepravilnog oblika, čime je značajno otežan postupak planiranja, projektiranja te u konačnici izgradnje šumskih cesta, a čemu je dokaz i mala gustoća šumskih cesta (Slika 2A). Usporedbom dviju GJ – Drenovačka planina i Orahovačka planina, uočeno da je iako su GJ slične po razvedenosti površine (2,14 i 1,86) ali ne i gustoći šumskih cesta (25,68 m/ha i 31,80 m/ha). Prostorni položaj šumskih cesta je značajno povoljniji i kvalitetniji unutar GJ Orahovačka planina, gdje je već u postojećem stanju dostignuta izvrsna primarna relativna otvorenost šuma (Tablica 3), uz povoljan odnos jednostruko i višestruko otvorenih šumskih površina (Slike 3C i 3E). S druge strane, razliku u faktorima mreže šumskih cesta (1,87 i 1,44) navedenih GJ objašnjava i podatak o udjelu površina nagiba većeg od 33% koje u GJ Drenovačka planina pridolaze na čak 70,04 %, a u GJ Orahovačka planina na 56,78% ukupne površine GJ (Slika 1B). Upravo ovaj podatak ukazuje na utjecaj nagiba terena na prostorni smještaj, a posljedično i na kvalitetu prostornog položaja šumskih cesta. GJ Sjeverni Psunj povišenu vrijednost faktora mreže šumskih cesta opravdava povećanom rascjepkanošću površine, što potvrđuje faktor razvedenosti površina od 11,08 (Slika 1A). Analiza unaprijeđene mreže šumskih cesta primjernih GJ bioklimata brdskih bukovih šuma ukazuje na minimalnu gustoću cesta od 20 m/ha za postizanje izvrsne relativne otvorenosti šuma uz geometrijsku udaljenost privlačenja drva od 250 m.
Postojeće stanje otvorenosti pet GJ gorskog reljefnog područja bukovo-jelovih šuma svakako treba poimati kao šumska područja s većom zastupljenošću površina nagiba većeg od 33 %, ali i relativno ujednačenoga oblika GJ (prosječni faktor razvedenosti površina iznosi 2,86 – Slika 1A). Najizraženiju razvedenost površine ima GJ Crni lug (4,76), sa relativno niskim faktorom mreže šumskih prometnica (1,34), kao i kod ostalih GJ ovog bioklimata (Tablica 2). Unaprjeđenjem šumske prometne infrastrukture gorskog područja do izvrsne otvorenosti nisu narušeni faktori mreže šumskih prometnica, što je samo dokaz kako zbog oblika GJ te pažljivog pristupa planiranju, projektiranju te izgradnji šumskih cesta nije narušena kakvoća njihovoga prostornoga rasporeda. Rezultati postojećega stanja otvorenosti GJ područja jelovih, bukovo-jelovih te smrekovih šuma pokazuju kako ono zadovoljava ili gotovo zadovoljava minimalne uvjete gustoće mreže šumskih prometnica od 15 m/ha (Pentek i dr. 2011). Rezultati provedene analize unaprijeđene mreže šumskih cesta ukazuju da je u ovom reljefnom području neophodno imati gustoću šumskih cesta od 25 m/ha za dosezanje izvrsne relativne otvorenosti što je u suglasju sa istraživanjima u Češkoj, gdje je za područje gorskog područja utvrđena optimalna gustoća prometnica od 27,5 m/ha (Žáček i Klč 2008).
Uspoređujući dobivene rezultate s propisanim ciljanim vrijednostima gustoće mreža šumskih cesta Pravilnika o provedbi mjere 4 »Ulaganja u fizičku imovinu«, podmjere 4.3. »Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva«, tipa operacije 4.3.3. »Ulaganje u šumsku infrastrukturu« iz programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (NN 106/15, 65/17, 77/17, 84/18), vidljivo je kako su oni u korelaciji, odnosno da se nalaze u zadanim vrijednostima, a ponegdje ih čak i nadilaze, iz razloga što se u prikazanome istraživanju nadograđivala postojeća mreža šumskih cesta primjernih GJ. Navedeno potkrjepljuje Pentek (2002), koji pri otvaranju GJ Lisina i GJ Veprinačke šume od »nultog« stanja (bez postojeće mreže šumskih cesta) utvrđuje da je izvrsnu razinu otvorenosti moguće doseći sa ~ 10 % manjim duljinama šumskih cesta od trenutno postojećih.
5. ZAKLJUČCI
CONCLUSIONS
Polučeni rezultati primarne otvorenosti šuma, ukazuju na sličnosti i razlike mreže šumskih cesta pojedinih reljefnih područja šuma, odnosno najveće vrijednosti gustoće cesta pojedinog šumskog bioklimata za izvrsnu relativnu otvorenost. Ostvareni rezultati potvrđuju propisane vrijednosti ciljane gustoće cesta po reljefnim područjima (Pravilnik o provedbi mjere 4 »Ulaganja u fizičku imovinu«, podmjere 4.3. »Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva«, tipa operacije 4.3.3. »Ulaganje u šumsku infrastrukturu« iz programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.), budući da otvaranje veće od ciljanih vrijednosti ne daje značajne pozitivne učinke.
Faktor razvedenosti šumske površine, faktor mreže prometnica te udjel površine s nagibom > 33 % korisni su pokazatelji za razumjevanje heterogenosti postojećih mreža šumskih cesta reljefnih područja šuma, odnosno pomoć su pri unaprjeđenju mreže šumskih cesta na strateškoj i taktičkoj razini.