DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2022 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Unutar istraživanog područja bioklimata jelovih, bukovo-jelovih te smrekovih šuma, utvrđena je prisutnost 367,04 km javnih i šumskih cesta, od čega 264,07 km ima utjecaj na primarnu otvorenost šuma. Pojedinim GJ ovog bioklimata prolaze javne prometnice u duljini od samo 23,22 km, a koje nisu uzete u izračun otvorenosti. Činjenica kako javne prometnice prolaze samo kroz pojedine GJ istraživanog bioklimata, kao i njihova duljina od samo 23,22 km pokazatelj su slabije naseljenosti ovih prostora. Prosječna gustoća postojeće mreže šumskih cesta gorskog reljefnog područja iznosi 19,50 m/ha, a kreće se u rasponu od 14,19 m/ha (GJ Vršice) do 22,44 m/ha u GJ Ravna Gora. Posebno treba istaknuti da na uzorku istraživanih GJ gorskog reljefnog područja šuma prosječna vrijednost faktora razvedenosti šumske površine ima nižu vrijednost (2,86), u odnosu na obuhvaćene GJ brdskog reljefnog područja šuma (6,39). Isto tako, prosječni udjeli površine istraživanih GJ s nagibom > 33 %, niži su u gorskom reljefnom području šuma (41,65 %) u odnosu na obuhvaćene GJ brdskog reljefnog područja šuma (53,85 %). Ukupno je projektirano 827 nultih linija šumskih cesta u duljini od 978,28 km na površini od 92.130,80 ha, odnosno u bioklimatu nizinskih šuma hrasta lužnjaka i poplavnih šuma projektirano je 212 nultih linija u duljini od 338,67 km te površini prostiranja od 31.845,18 ha. Unutar bioklimata brežuljkastih šuma hrasta kitnjaka projektirane su 183 nulte linije na ukupnoj površini od 18.734,87 ha u duljini od 186,99 km, dok je u bioklimatu brdskih bukovih šuma projektirano 287 nultih linija ukupne duljine 322,62 km na površini od 28.010,85 ha. U bioklimatu jelovih, bukovo-jelovih te smrekovih šuma projektirano je 145 nultih linija ukupne duljine 130,01 km na površini prostiranja od 13.539,90 ha. Navedenim prosječna gustoća unaprijeđene mreže šumskih cesta nizinskoga područja dosegnula je vrijednost 17,08 m/ha, brežuljkastog područja 22,73 m/ha, brdskog područja 21,54 m/ha te gorskog područja 27,80 m/ha. Faktori razvedenosti površine šuma, za primjerne GJ obuhvaćene istraživanjem, prikazani su na slici 1A, a udjeli površine šuma s nagibom terena > 33 % na slici 1B. 3.2 Srednja geometrijska udaljenost privlačenja drva – Average geometric timber extraction distance Rezultati istraživanja srednje geometrijske udaljenosti privlačenja drva i faktora mreže prometnica prikazani su u tablici 2, odnosno za postojeću mrežu šumskih vizualizirani su u slikama 2A i 2C, odnosno za unaprijeđenu mrežu šumskih cesta u slikama 2B i 2D. Analiza postojeće srednje geometrijske udaljenosti privlačenja drva na razini bioklimata nizinskih šuma hrasta lužnjaka i poplavnih šuma ukazala je kako se srednje vrijednosti unutar istraživanih GJ kreću od 261 m do 464 m. Srednja geometrijska udaljenost privlačenja drva na razini bioklimata iznosi 377 ± 271 m, uz prosječnu vrijednost faktora mreže šumskih prometnica od 1,14 ± 0,11, dok najveća udaljenost privlačenja drva iznosi 1943 m (Tablica 2). Dodatnim otvaranjem analiziranih GJ nizinskog reljefnog područja na osnovi 212 nultih linija šumskih cesta ukupne duljine 338,67 km, dolazi do smanjenja srednje geometrijske udaljenosti privlačenja drva unaprijeđene mreže šumskih prometnica (167 ± 118 m), dok prosječna vrijednost |