DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2022 str. 11     <-- 11 -->        PDF

2.1. Određivanje gustoće primarne šumske prometne infrastrukture – Determination of Primary Forest Road Density
Za izračun gustoće primarnih šumskih prometnica koristiti će se odredbe Pravilnika o uređivanju šuma (NN 97/18, 101/18, 31/20, 99/21). »Postojeća i planirana gustoća primarne šumske prometne infrastrukture se iskazuje u km/1000 ha, a određuje se za ukupnu površinu GJ. Planirane šumske ceste predstavljene su idejnim trasama ucrtanima na osnovu odabrane inačice nulte linije, koje se planiraju izgraditi u idućem polurazdoblju. Duljina pojedine šumske ceste koja se uzima u obzir pri obračunu gustoće primarne šumske prometne infrastrukture određuje se na temelju osnovnog/eliminacijskog i posebnih/prostornih kriterija.« Navedene kriterije na primjerima najčešćih slučajeva, vizualiziraju i dodatno pojašnjuju Poršinsky i dr. (2017). Isti autori ističu da gustoća šumskih cesta dobiva na značenju u kontekstu operacije 4.3.3. »Ulaganja u šumsku infrastrukturu« Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., gdje su propisane ciljane gustoće primarne šumske prometne infrastrukture za pripadajuće kategorije reljefnih područja šuma (nizinsko – 15 km/1000 ha, brdsko (prigorsko) – 20 km/1000 ha, planinsko (gorsko) – 25 km/1000 ha te krško – 15 km/1000 ha).
U izračun gustoće primarne otvorenosti šuma obuvaćenih GJ neće se uzimati u obzir javne i nerazvrstane ceste zbog sljedećih razloga: 1) Pojedine javne ceste zbog uskog zaštitnog pojasa te strmih i visokih pokosa na iskopnoj strani zasjeka, dubokih odvodnih jaraka kao i nemogućnosti spajanja sa sekundarnom šumskom infrastrukturom isključuju mogućnost formiranja pomoćnih stovarišta u njenom zaštitnome pojasu, zbog čega nije moguće ishoditi Elaborat privremene regulacije prometa (Pravilnik o sadržaju, namjeni i razini razrade prometnoga elaborata za ceste – NN 140/13) te 2) Neki od prisutnih sustava pridobivanja drva u hrvatskome šumarstvu pred mrežu primarnih šumskih prometnica, posebice pred spojeve sa sekundarnom infrastrukturom, stavljaju posebne zahtjeve (sidrenje šumskih vozila opremljenih sidreno-trakcijskim užem, postavljanje sidrišta za šumske žičare), a čijom bi uporabom bilo onemogućeno normalno odvijanje javnog prometa. Stoga u obračun otvorenosti primarne šumske prometne infrastrukture nisu uzeti segmenti na kojima se ne može privremeno formirati pomoćno stovarište te na kojima postoje ograničenja sukladno odredbama Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19) i Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20) zbog čega su u obračun uzete samo šumske ceste.
Gustoća postojeće i unaprijeđene mreže šumskih cesta koristit će se i za izračun srednje teorijske udaljenost privlačenja drva (Matthews 1942), prema izrazu 2.
                                (2)
gdje su:
gc            gustoća šumskih cesta, m/ha
st             srednja teorijska udaljenost privlačenja drva, m
2.2. Određivanje srednje geometrijske udaljenosti privlačenja drva – Determination of the average geometric timber extraction distance
Za izračun srednje geometrijske udaljenosti privlačenja drva koristit će se odredbe Pravilnika o uređivanju šuma (NN 97/18, 101/18, 31/20, 99/21). »Postojeća i planirana geometrijska (euklidska) udaljenost privlačenja drva, određena metodom pravilne mreže točaka (razmaka 10 × 10 m), kvalitativno opisuje prostorni raspored primarne šumske prometne infrastrukture. Iskazuje se u metrima, kao prosječna vrijednost na razini GJ, odnosno kao srednja vrijednost na razini odsjeka.«
Geometrijska udaljenost privlačenja drva je najkraća udaljenost od zadane točke u prostoru do najbliže šumske ceste (Segebaden 1964). Isti autor, pomoću metode pravilne mreže točaka definira i srednju geometrijsku udaljenost privlačenja drva neke površine šuma, kao »aritmetičku sredinu geometrijskih udaljenosti privlačenja drva beskonačnoga broja točaka jednoliko raspoređenih predmetnom površinom, pri čemu svaka točka predstavlja beskonačno malu površinu«. Ovaj pokazatelj otvorenosti šuma, u sebi sadrži nepravilnosti: 1) oblika šumske površine te 2) mreže šumskih cesta. Bumber (2011) i Đuka (2014) navode da je euklidska udaljenost (izračunata putem računalnog programa ArcGIS, alat Euclidean Distance unutar alata Spatial Analyst) izuzetno dobar alat za određivanje prosječne geometrijske udaljenosti privlačenja drva na razini GJ, odnosno srednjih geometrijskih udaljenosti privlačenja drva pojedinih odjela/odsjeka. Isti autori, navode da euklidska udaljenost odgovara Segebadenovim (1964) temeljima određivanja srednje geometrijske udaljenosti privlačenja drva. Pentek i dr. (2016a) dodatno ističu da srednja geometrijske udaljenosti privlačenja drva izuzetno dobro vizualizira otvorena, nedovoljno otvorena i neotvorena šumska područja.
Postupak utvrđivanja srednje geometrijske udaljenosti privlačenja drva provest će se za postojeću, kao i za unaprijeđenu inačicu mreže primarnih šumskih prometnica primjernih GJ.
Uz navedeno, utvrdit će se i faktor mreže prometnica (izraz 3), koji je određen kao odnos (kvocijent) srednje geometrijske i srednje teorijske udaljenosti privlačenja (izraz 2), a uvažava postojeće nepravilnosti mreže primarne prometne šumske infrastrukture (cesta), ali i površine šuma, u odnosu na teorijski model, uslijed morfoloških parametara reljefa (nagib terena, razvedenost reljefa, gustoća i razvedenost hidrografske mreže), odnosno primijenjenog sustava