DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2022 str. 94     <-- 94 -->        PDF

šumskim ekosustavima. Objavio je preko 100 znanstvenih i stručnih radova u domaćim i međunarodnim časopisima, najviše iz područja taksonomije i varijabilnosti brojnih svojti drvenastoga i zeljastoga bilja. Znanstvenu karijeru započeo je istraživanjem morfološke varijabilnosti hrvatskih populacija hrasta lužnjaka, a taksonomija te morfološka i genetska varijabilnost različitih biljnih svojti na području jugoistočne Europe ostala je u središtu njegovog znanstvenog interesa. Zahvaljujući njegovoj upornosti i ogromnoj energiji osnovan je i opremljen Molekularno-biološki laboratorij na Zavodu za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku. Uz to bio je klasični terenski botaničar, koji je svaki slobodni trenutak koristio za boravak u prirodi, promatranje, istraživanje i fotografiranje biljaka. U znanstvenom smislu biljke je počeo upoznavati još tijekom studija na Šumarskome fakultetu, a ogromno znanje i terensko iskustvo stekao je radeći sa svojim mentorom prof. Trinajstićem. Radeći na brojnim znanstvenim i stručnim projektima istraživao je floru gotovo svih dijelova Hrvatske, od Mljeta do Baranje i od obalnih halofitskih staništa do pretplaninskih šuma i travnjaka. Zbog toga je bio neiscrpan izvor informacija o flori, fitogeografiji i vegetacijskoj ekologiji ovoga dijela jugoistočne Europe. Istraživao je i rasprostranjenost invazivnih biljnih vrsta na području Hrvatske, a dao je i značajan doprinos vegetacijskoj ekologiji istražujući sintaksonomiju, rasprostranjenost, dinamiku i strukturu različitih biljnih zajednica na području Hrvatske i susjednih država. Osim toga, autor je brojnih članaka u kojima je popularizirao biljni svijet Hrvatske ali i drugih dijelova svijeta, nastojeći biljne svojte približiti šumarima i širokoj javnosti. Autor je četiri sveučilišna udžbenika u kojima je na vrlo sadržajan način prikazao floru naših šuma.
Prof. Franjić je njegovao vezu sa šumarskom praksom radeći na brojnim stručnim projektima i elaboratima. Osim toga značajno se angažirao na povezivanju šumarske znanosti i prakse s drugim područjima kao što su biologija i zaštita prirode. Uvijek se zalagao za interdisciplinarni pristup zaštiti prirode i održivom gospodarenju prirodnim ekosustavima. Djelovao je kroz brojne strukovne i znanstvene udruge. Bio je član Akademije šumarskih znanosti, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskoga šumarskoga društva, Hrvatskoga botaničkoga društva, Hrvatskoga biološkog društva i Hrvatskoga lovačkoga saveza. Od 2008. do 2014. godine bio je član Nadzornoga odbora Hrvatskih šuma.
Imao je i vrlo plodnu suradnju sa znanstvenicima, šumarima i botaničarima iz inozemstva, posebno iz susjednih država (Bosna i Hercegovina, Slovenija, Srbija, Makedonija). Ona se ostvarivala kroz zajedničke stručne ekskurzije, rad na zajedničkim publikacijama i projektima, ali i suradnju u udrugama kao što su Istočnoalpsko-dinarsko društvo za istraživanje vegetacije i Međunarodno udruženje za vegetacijsku znanost (IAVS).
Nažalost ova bogata i sadržajna karijera prerano je prekinuta. Cjelokupni znanstveni, stručni, radni i životni put profesora Franjića ostavio je duboki trag u svima nama, njegovim kolegama, suradnicima i prijateljima. Ovaj prerani odlazak nenadoknadiv je gubitak za njegovu obitelj, suprugu Irenu i sinove Petra i Frana. Utjehu treba tražiti u istini kako će profesor Franjić nastaviti živjeti u djelima koja je ostavio, u našim sjećanjima i u svemu onome što je izgradio i započeo izgrađivati. Njegovo ime ostat će zapisano u povijesti hrvatske botanike i hrvatskoga šumarstva kao plodonosnog znanstvenika, profesora, stručnjaka i prirodoslovca. Za nas će ostati poštovani kolega i prijatelj, predani istraživač i zaljubljenik u prirodu. Zbogom dragi naš Jozo. Neka ti je vječna hvala i slava! Počivao u miru Božjem.