DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2022 str. 93 <-- 93 --> PDF |
Prof. dr. sc. Jozo Franjić (7.01.1966. – 7.11.2021.) Željko Škvorc, Daniel Krstonošić Dana 7. studenog 2021. godine zauvijek nas je napustio prof. dr. sc. Jozo Franjić. Sve nas je zatekla vijest o njegovom preranom odlasku. Profesor Franjić bio je ugledni znanstvenik, cijenjeni sveučilišni profesor, šumar, lovac, botaničar, prijatelj i veliki čovjek. Želio je i planirao još puno toga ostvariti u znanstvenom i nastavnom pogledu te uživati u plodovima svoga rada u krugu obitelji i prijatelja. Prof. dr. sc. Jozo Franjić rodio se u 7. siječnja 1966. godine u Musiću. Osnovnu školu je pohađao u Musiću i Levanjskoj Varoši, a srednju u Đakovu, Vinkovcima i Karlovcu. Diplomirao je 1990. godine na Šumarskom odsjeku Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Još tijekom studija uključio se u znanstveni rad na Zavodu za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku, a odmah nakon završetka studija, na poziv njegovog prethodnika prof. emeritusa dr. sc. Ive Trinajstića počinje ondje volontirati. Nakon sedam mjeseci zapošljava se kao mladi istraživač, a od 1993. godine radi kao asistent na predmetu Botanika. Iste godine upisao je poslijediplomski studij iz Biologije (smjer Ekologija) na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 1993. godine obranio magistarski rad pod naslovom ”Morfometrijska analiza lista i ploda hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj”. Na istom fakultetu je i doktorirao 1996. godine s temom ”Multivarijatna analiza posavskih i podravskih populacija hrasta lužnjaka (Quercus robur L., Fagaceae) u Hrvatskoj ”. 1998. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta te preuzeo nastavu iz predmeta Botanika. Za redovitog profesora prvi je puta izabran 2007. godine, a 2012. godine stekao je trajno zvanje redovitog sveučilišnog profesora. Tijekom nastavnoga rada sudjelovao je u uvođenju novih predmeta i nastavnih sadržaja, a posebno je bio angažiran na reformi studija po tzv. bolonjskom procesu. Bio je nastavnik na predmetima Botanika, Šumarska botanika, Fiziologija šumskog drveća, Fiziologija bilja, Parkovno perensko i jednogodišnje bilje te nekoliko izbornih predmeta. Na poslijediplomskoj nastavi vodio je doktorski studij Šumarstvo, te je bio nastavnik na predmetima Metode i tehnike znanstveno-istraživačkoga rada, Fiziologija plodonošenja šumskoga drveća, Interakcija stanište-biljka u šumarstvu, Taksonomija unutarvrsne diferencijacije i Principi i metode biljne taksonomije. Bio je vrlo angažiran u prenošenju znanja novim generacijama, posebice tijekom vježbi i terenske nastave, nastojeći studentima ne samo prenijeti znanje o biljkama, nego im usaditi i ljubav prema šumi i želju za stalnim promišljanjem o kompleksnim odnosima u šumskim ekosustavima. Brojnim generacijama šumara ostale su živom sjećanju njegove terenske nastave iz botanike, a mnogi od njih su ga birali za mentora završnih i diplomskih radova. Pod njegovim mentorstvom zvanje magistra znanosti steklo je osam magistranata, a zvanje doktora znanosti šest doktoranata na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku. Na Fakultetu Šumarstva i drvne tehnologije obnašao je brojne dužnosti. Između ostaloga bio je predstojnik Zavoda za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku (2004.-2008.), pročelnik Zavoda za istraživanja u šumarstvu (2003.-2004.), prodekan Šumarskoga odsjeka (2004.-2006.), a od 2006. do 2008. godine i Dekan Fakulteta. Za njegovog dekanskoga mandata uređeni su novi prostori Fakulteta, uključujući brojne suvremene laboratorije i praktikume te je obavljeno preseljenje Šumarskoga odsjeka. Prof. Franjić bio je vrlo cijenjen i plodan znanstvenik, koji je zadužio hrvatsku šumarsku i botaničku znanost. Već od mladosti isticao se svojom znatiželjom, nemirnim duhom, pronicljivošću, istančanim osjećajem za prirodu i velikom željom za istraživanjem i razumijevanjem prirodnoga svijeta koji ga je okruživao, a napose biljaka i njihove uloge u |