DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2022 str. 92     <-- 92 -->        PDF

nadzemne biomase stabla, iskazane u masi suhe tvari, moguće je doći vremenski i financijski zahtjevnim metodama na relativno velikom uzorku različitih, komercijalno zanimljivih, vrsta drveća u različitim stanišnim uvjetima. Globalno značenje korištenja šumske biomase je u tome, što se ne povećava bilanca ugljika u okolišu, što pak nije slučaj kod fosilnih goriva. Nadzemna biomasa stabla predmet je istraživanja i objava većeg broja domaćih i stranih autora tijekom zadnja četiri desetljeća.
Štete koje nastaju u posljednjim desetljećima od potkornjaka u Europskim šumama predstavljaju važan ekološki i ekonomski problem. Hrvatsko šumarstvo nije ostalo pošte­đeno gradacija potkornjaka nakon vremenskih nepogoda u preborno gospodarenim šumama. Nove spoznaje koje proizlaze iz ovakvih istraživanja važne su za: 1) utvrđivanje očekivane vrijednosti drvnog obujma pri planiranju šumarskih radnih operacija, 2) raščlambi i uspostavljanju tehnoloških sustava i njihovom neprestanom poboljšavanju i prilago­đa­vanju izmijenjenim klimatskim uvjetima te 3) integriranu zaštitu šuma u takvim uvjetima. Integrirana zaštita šuma isključuje metode zaštite koje su se provodile u prošlosti, a sada su zabranjene prema FSC kriterijima. U posljednjim desetljećima sve je veća zabrinutost za zaštitu okoliša i učinkovita zaštita šuma usmjerena je na novi pristup zaštiti šuma tzv. integriranoj zaštiti šuma (IPM – Integrated Pest ­Management). Ovakav holistički pristup uzima u obzir sve aspekte šumskih ekosustava i aktivnosti gospodarenja ­šumama, povezujući ih u ekološki prihvatljivu i ekonomski učinkovitu zaštitu šuma. Osobitosti hrvatskog šumarstva i prebornog načina gospodarenja u smislu raznolikosti šumskog ekosustava i očuvanja tla razlikuju nas od ostatka svijeta i Europe. Za razliku od sjeverne i srednje Europe u kojoj potkornjaci uglavnom imaju jednu generaciju godišnje, zbog položaja Hrvatske na jugu areala u našim uvjetima jelovi i smrekovi potkornjaci imaju dvije generacije godišnje, što dodatno jača biološki potencijal i štetnost ovih organizama na šumski ekosustav. Nakon ledene kiše 2014. godine i proglašavanja elementarne nepogode zbog gradacije potkornjaka na području Primorsko-goranske županije 2016. godine ova problematika postaje nacionalno važna, te dolazi do formiranja Operativnih timova za suzbijanje potkornjaka i Naredbe o provedbi mjera za sprečavanje širenja i suzbijanje potkornjaka. U proteklim desetljećima nakon odumiranja velikih površina smrekovih šuma na Velebitu, Lici i u Gorskom kotaru, nije uvijek bilo pravovremene reakcije u sprečavanju i suzbijanju gradacije potkornjaka. U svijetlu klimatskih promjena i šteta koje one donose na šumske ekosustave najšumovitijeg dijela Republike Hrvatske, uspješno suzbijanje gradacija potkornjaka postaje od nacionalnog značaja.
Prijedlog projekta predstavlja interdisciplinarno istraživanje unutar istoga područja, jer obuhvaća pridobivanje drva, šumsku biomasu, otvaranje šuma te integralnu zaštitu šuma. Članovi istraživačke skupine čine osam istraživača sa Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu sa dvaju zavoda, Zavoda za šumarske tehnike i tehnologije te Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, koji će uz pomoć kolega iz javnog poduzeća Hrvatske šume d.o.o, točnije Uprave šuma podružnice (UŠP) Delnice te kolega sa Nastavno pokusnog šumskog objekta (NPŠO) Zalesina stvoriti novu koherentnu istraživačku skupinu.