DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2022 str. 91 <-- 91 --> PDF |
pojavili su se prije više desetaka godina i gdjekad rezultiraju značajnim razlikama. Ipak, kako bi se i u budućnosti moglo reagirati na vrijeme, posebno nakon prirodnih katastrofa i elementarnih nepogodna potrebna je količinska, kakvoćna i vrijednosna raščlamba izrađenog drvnog obujma provedene sanitarne sječe stabala nakon kalamiteta. Tehnička oblovina skupni je naziv za sve vrijedne i manje vrijedne sortimente koje nalazimo u krupnomu drvu stabla, a koji imaju neku tehničku primjenu. Svakako je korisno znati udjele tehničke oblovine u obujmu stabla ili sastojine, jer će vrijednost stabla rasti s povećanjem njezinoga udjela, s obzirom na to da tehnički sortimenti po pravilu postižu višu tržišnu cijenu od prostornoga drva. Pravu tržišnu vrijednost oslikat će tek sortimentna struktura obujma krupnoga drva stabala u sječini. Kakvoća stabala cijele sastojine rezultat je djelovanja različitih abiotskih i biotskih čimbenika te ukupni obujam sastojine ne može poslužiti kao osnova za planiranje sječe, izrade i privlačenja drva, a posebice ne kao osnovica za računanje financijskog priliva. Upotrebljivi obujam sastojine varira u širokom rasponu vrijednosti od približno 30 % do 80 % u odnosu na ukupni obujam sastojine, te je distribucija drvnih sortimenata u pojedinim stablima uvjetovana raznolikošću njihova habitusa i pojavnošću grešaka na i u stablu. Propadanje jelovih sastojina, odnosno intenzivno sušenje stabala jele velik je problem u smislu održivog gospodarenja te proizvodnje kvalitetnih drvnih sortimenata iz nacionalnih bukovo-jelovih šuma, što dovodi do razlike između planirane i proizvedene sortimentne strukture, a ujedno i između planiranih i ostvarenih prihoda proizvodnje. Spomenute razlike idu do te mjere, da su provedeni šumsko-uzgojni radovi pridobivanja drvnih sortimenata na granici isplativosti, odnosno da su neisplativi. Potražnja za energijskim drvom u porastu je posljednjih nekoliko godina djelomično zbog porasta cijena fosilnih goriva, ali i poticaja Europske unije za korištenjem obnovljivih izvora energije. Sastojinski uvjeti utječu na odabir sječnog sustava, značajke vozila i postupaka pridobivanja drva, neposredno utječu na okolišnu pogodnost i ekonomsku isplativost radova pridobivanja drva. Energijska učinkovitost sustava pridobivanja drva pa tako i pridobivanja šumske biomase uvelike ovisi o terenskim čimbenicima, značajkama vozila i tovara, iskustvu radnika/operatora, ali i mreži prometnica po kojima se vozila kreću. Šumska prometna infrastruktura omogućava izvršavanje različitih zadataka vezanih za gospodarenje šumom, pridobivanje drva, kontrolu i prevenciju šumskih požara i nastanka biološki uzrokovanih šumskih šteta, ali kroz omogućavanje pristupa šumskoj površini šumska je prometna infrastruktura ujedno i jedno od najvećih ulaganja u šumarstvu općenito. Proizvodnja je bio-goriva i proizvoda iz obnovljivih izvora energije trenutno pokretana trima čimbenicima: 1) povećanom potražnjom za fosilnim gorivima, 2) povećanom potražnjom za hranom i 3) povećanjem emisija štetnih stakleničkih plinova. U trenutku kada šumska drvna biomasa, pretežito kao energetska sirovina, postaje glavnim interesom domaćega i inozemnoga tržišta, prijeko je potrebno provođenje sustavnih istraživanja o potencijalu ukupne drvne mase stabla odnosno ukupne drvne zalihe šuma. Do izračuna |