DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2022 str. 90 <-- 90 --> PDF |
pogodna za razmnožavanje potkornjaka ili ne prestanu nepovoljni stanišni čimbenici poput suše i stabla ne povrate svoje obrambene mehanizme. Ponekad broj stabala koje ubiju smrekovi potkornjaci tijekom gradacije bude više puta veći od broja stabala koja su stradala od vremenskih nepogoda koje uzrokuju gradaciju potkornjaka, dok s druge strane učinkovito gospodarenje i integrirana zaštita šuma uspješno ograničava povećanje stabala ubijenih od potkornjaka nakon vremenskih nepogoda. Primjer za to je šteta u Slovačkoj nakon vjetroloma 2004. godine kada je oštećeno oko 5.3 milijuna m3 smreke, što je predstavljalo iznos godišnjeg etata za cijelu Slovačku (razdoblje od 1994–2003). U periodu od nekoliko godina populacija potkornjaka doživjela je nagli porast i u razdoblju od 2005.–2010. uništila više od 15 millijuna m3 smreke koja je odumrla zbog napada potkornjaka. U šumama obične jele najvažnije četinjače hrvatskog šumarstva, ali i najugroženije vrste čije se sušenje odvija periodički, gradacije potkornjaka su isto značajan biotički čimbenik. Novija jača sušenja jele događaju se od 2003. godine, posebice u Lici i Gorskom kotaru. Registriran je velik broj sušaca i jak napad jelovih potkornjaka. Gradacije potkornjaka uglavnom su vezane uz tri vrste roda Pityokteines koji dolaze u Hrvatskoj: P. curvidens, P. spinidens i P. vorontzowi. Utjecaj na sušenje jele potkornjaka iz roda Pityokteines proučavan je u Gorskom kotaru postavljenjem feromonskih klopki za monitoring, koji se provodio kroz vegetacijske periode od 2004. do 2010. godine. Kroz sedam godina monitoringa jelovih potkornjaka, jasno je utvrđena njihova povezanost s količinom sušaca, pri čemu su najveći ulovi u klopkama utvrđeni između 2005. i 2007. godine. Tih je godina u šumama posječeno najviše sušaca jele. Na osnovi izračuna gustoće populacije potkornjaka P. spinidens i P. curvidens na uzorkovanoj kori, simuliran je biološki potencijal tih kukaca uz primjenu stope mortaliteta od 70 %, kao najveći mortalitet utvrđen u prethodnim istraživanjima. Budući da je biotički potencijal ovih vrsta potkornjaka izrazito visok, a klimatske prilike se mijenjaju, proizvodnost šumskih sastojina na prvom mjestu je utjecana njihovim zdravstvenim stanjem. Ono može biti narušeno biotskim i/ili abiotskim čimbenicima; međusobnom kompeticijom jedinki, kukcima, negativnim klimatskim pojavama, utjecajem čovjeka itd. U lancu dobave drva, proizvodnja drvnih sortimenata je jedan od najvažnijih postupaka, jer se pritom odlučuje moguća namjena proizvedenog sortimenta/trupca. S tehničkog gledišta samo određeni kakvoćni razredi sortimenata mogu biti korišteni u pojedine svrhe. Bit planiranja operacija pridobivanja drva je održivost potrajnog gospodarenja kroz poštivanje tzv. 5-E načela: ekološki pogodno, ekonomski isplativo, energijski održivo, ergonomski zasnovano i estetski izvedeno. Razvoj regionalnih, praktičnih kriterija i smjernica za povećanje proizvodnosti sustava pridobivanja drva važni su sa gledišta lokalnih potreba, koji će uključivati stalno promjenjiva radna okruženja i izazove koji oni donose. Vrijednost drvnih sortimenata posušenih stabala jele iz sanitarnih sječa manja je s obzirom na one proizvedene iz redovitih uzgojnih zahvata u zdravim prebornim sastojinama. Točna informacija o drvnom obujmu stabla predstavlja ulazni podatak od izrazitog značaja u promatranju iskorištenja pri sječi stabala i izradi drvnih sortimenata. Različiti izvori i metode izračuna obujma stabala |