DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2022 str. 62     <-- 62 -->        PDF

potkornjaci (Curculionidae, Scolytinae) su najobilnija grupa koja uništava i oslabljuje drveće. Oni su osnovni dio šumskih ekosustava, jer započinju razgradnju drveta (Wermelinger, 2004). Prema Wood (1982) ova grupa insekata uzrokuju odumiranje oko 54% svih četinjača. Vrsta Trypodendron lineatum Olivier pripada grupi ksilomicetofagnih insekata (Alamouti i dr., 2009). Štete nastaju kada imago inokulira hodnike u drvetu simbiotičkim gljivama ambrozije, kojima se hrane mlade larve i imaga (Lehenberger i dr., 2018). Najčešća gljiva koja dolazi u hodnicima T. lineatum je Ambrosiella ferruginea L.R. Batra (Alamouti i dr., 2009). Adultne jedinke dalje prenose gljive u hodnike koji se pretvaraju u tamnu boju, uzrokujući redukciju estetskog izgleda drveta. Preradom ovakvog drveta povećavaju se troškovi, a njegova trgovina je zabranjena.
S ekološkog gledišta prugasti drvenari su prvi osvajači ­mrtvog drveta, koji svojim ubušivanjem omogućuju ulaz saprotrof­nim gljivama. Uključeni su u održavanje dinamike sastoji­na, jer se može smatrati da njihovi napadi iniciraju razgradnju drveta i recikliranje hranjivih materija (McLean, 1985). Novija istraživanja pokazuju da T. lineatum na četinjačama uzrokuje značajne štete (Holuša i Lukášová, 2017).
Imago je crne boje, veličina tijela 2,5 – 3,5 mm (slika 1). Prugasti drvenar ostavlja male rupe (1 mm) na stablu koje se mogu otkriti iz bijele piljevine na kori (slika 2) (Park i Reid, 2007; Oranen, 2013). Matični hodnik T. lineatum ulazi u dubinu oko 2 cm. Vertikalni hodnici larvi dužine su 4-5 mm, smješteni ispod i iznad matičnog hodnika (Öhrn i dr., 2011). Kopulacija se odvija na površini kore, nakon čega ženke u trupcu formiraju horizontalne hodnike. Nakon toga nastupa inokulacija galerije gljivom ambrozije kojom se hrane larve. Ovipozicija počinje u proljeće u prvih 15 dana nakon izgradnje galerije. Jaja se polažu pojedinačno u kolijevkama (nišama) koje su raspoređene s obje strane matičnog hodnika.
Hodnici su prema obliku ljestvičasti (slika 3) i sastoje se obično od dva horizontalna materinska hodnika, od kojih na gore i na dole idu kratki larveni hodnici. Larve se razvijaju unutar debla (slika 3) u razdoblju od približno dva mjeseca. Njihov razvoj ovisi od klimatskih faktora (Shore i dr., 1987; Jönsson i dr., 2007). Ženke odlažu jaja u ksilemu, a zatim larve stvaraju bočne galerije u kojima se hrane i kasnije prelaze u lutku, pa u stadij imaga. Od sredine do kraja ljeta (od kolovoza do rujna) imaga izlaze iz domaćina i lete do obližnjih šuma u potrazi za mjestima za prezimljavanje.
Korištenje različitih tipova feromonskih klopki i feromona za monitoring i suzbijanje potkornjaka ima dugogodišnju povijest (Bakke 1976; Bakke i dr., 1977; Burzynski i dr., 1981; Regnander i Solbreck 1981; Lindgren 1983; Niemeyer i dr., 1983; Richert i Kohnle 1984; Pernek, 2000; Jurc i dr., 2003; Pernek i dr. 2020,; Bracalini i dr. 2021). Uporabom ove mjere zaštite šuma populacija potkornjaka se može smanjiti i za 80% (Niemayer i drugi, 1994). Značajan broj naučnih istraživanja posvećen je istraživanju učinkovitosti ulova insekata u zavisnosti od dizajna i strukture klopki (Klimetzek i Francke, 1980; Pernek 2002; Kasumović i dr., 2016). Definiran je način i vrijeme postavljanja feromonskih klopki i atraktanata za kontrolu štetnika T. lineatum (Hrašovec 1995).
Materijali i metode istraživanja
Materials and Methods of Research
Prikupljanje podataka za izradu rada izvršenoje tijekom 2020. godine. Cilj istraživanja bio je utvrđivanje učinkovitosti feromonskih pripravaka Trypowit na monitoring i suzbijanje štetnika Trypodensdron lineatum s posebnim osvrtom utjecaja tipa sastojine i drugih sastojinskih faktora na broj uhvaćenih insekata. Za monitoring insekata korštene su naletno barijerne Teysohn® feromonske klopke crne boje (Slika 4).
Istraživanja su provedena na području srednje Bosne i to na dva lokaliteta Travnik i Donji Vakuf (Slika 5).
Ukupno je postavljeno 20 klopki i to 9 na lokalitetu Travnik i 11 Donji Vakuf. Radi realizacije cilja istraživanja odnosno utvrđivanja uticaja sastojinskih i drugih parametara, klopke su postavljene u tri tipa sastojine i to: mješovitim šumama bukve i jele (sa smrekom), sekundarnim šumama jele i smreke i šumskim kulturama četinjača u kojima je dominantna smreka.
Na lokalitetu Donjeg Vakufa gdje postavljeno je ukupno 11 klopki, 9 je bilo u mješovitim šumama bukve i jele (sa smrekom) i dvije klopke u sekundarnim šumama jele i smreke. Tip šume okarakteriziran kao mješovite šume bukve i jele (sa smrekom) obuhvaćao je pozicije klopki u blizini stovarišta, kao i dijelova sastojine s oštećenim stablima smreke. Na drugom lokalitetu Travnik postavljeno je 9 klopki i to 4 klopke u sekundarnim šumama jele i smreke i 5 klopki u šumskim kulturama četinjača u kojima je dominantna smreka.
Klopke su postavljene 27. 04. 2020. godine, te je tijekom trajanja monitoringa zamjena feromona vršena tri puta (15. 05., 15. 06., 15. 07.). Prebrojavanje potkornjaka također je vršeno tri puta (16. 06., 16. 07. i 16. 08.). Dostupnost feromonskih pripravaka bio je ograničavajući faktor pri postavljanju klopki i feromona, kao i njihova zamjena. Postavljanje istih podrazumijevalo je njihovu udaljenost oko 20 m od prvih živih stabala četinjača.
Determinacija i prebrojavanje insekata vršena je pojedinačno za svaku jedinku.
Pri analizi podataka korišten je softver SPSS (ver. 20), te je pored deskriptivne statistike vršeno i testiranje statističke