DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2022 str. 50     <-- 50 -->        PDF

debljine grančica, veličine lista, dužine cvata i razmaka grana (poznato kao Corner-ova pravila). Ipak ove rezultate treba još detaljnije provjeriti u nadolazećim istraživanjima. Prije svega potrebno je analizirati morfološke značajke listova unutar samih provenijencija te ih korelirati sa značajkama kao što su visinski i debljinski prirast. Također, istraživanja je potrebno proširiti i na ostale gospodarski značajne listopadne vrste.
Nažalost nemamo objašnjenje za povezanost između brojnih provenijencija. Klasterskom analizom nije utvrđeno povezivanje provenijencija po geografskom i ekološkom principu. Razlog tomu možemo tražiti u povijesnoj degradiranosti sastojina hrasta lužnjaka u Bosni i Hercegovini (Ballian i Memišević Hodžić 2016), jer danas imamo samo ostatke nekada velikih šuma ove gospodarski izrazito važne vrste drveća. Izrazito zanimljivi rezultati našeg istraživanja nas motiviraju da nastavimo s daljnjim praćenjem i novim metodama u testu provenijencija hrasta lužnjaka u Bosni i Hercegovini.
ZAKLJUČCI
CONCLUSIONS
Na temelju rezultata istraživanja morfoloških svojstava lista u prirodnim populacijama i rasta biljaka hrasta lužnjaka u pokusu provenijencija Žepče možemo zaključiti sljedeće:
1. Utvrđene su statistički značajne razlike između istra­ži­vanih provenijencija hrasta lužnjaka u Bosni i Hercegovini za svojstva visine i promjera vrata korijena.
2. Provenijencija s najvećom prosječnom visinom biljaka za 2020. godinu bila je provenijencija Drvar (445,8 cm), a slije­de je provenijencija Jelah (436,0 cm) i Vinac (432,0 cm).
3. Provenijencija s najnižim prosječnim vrijednostima za visinu biljaka bila je provenijencija Visoko-Muhašinovići (262,3 cm).
4. Za svojstvo visina biljaka u 2020. godini je zabilježeno pretjecanje provenijencija.
5. Provenijencija s najvećim prosječnim promjerom vrata korijena za 2020. godinu bila je provenijencija Živinice (10,7 cm), a slijede ju provenijencije Jelah i Drvar.
6. Provenijencija s najnižim prosječnim vrijednostima za promjer vrata korijena bila je provenijencija Nević polje (7,4 cm).
7. Klasterskom analizom nije utvrđeno povezivanje populacija po geografskom i ekološkom principu, što se može objasniti kao posljedica ranijeg, povijesnog negativnog djelovanja čovjeka na populacije hrasta lužnjaka na području Bosne i Hercegovine.
8. Zabilježena je značajna pozitivna korelacija između visina i promjera vrata korijena te između visine i promjera vrata korijena i većine istraživanih morfoloških značajki listova.
9. S obzirom na dobivenu varijabilnost između istraživanih provenijencija, kao i značajnih korelacija sa svojstvima lista, dobiveni rezultati trebaju biti korišteni prilikom selekcije sjemenskih objekata, odnosno planiranja mjera očuvanja i reintrodukcije hrasta lužnjaka u Bosni i Hercegovini.
10. Potrebno je nastaviti s daljnjim istraživanjima, jer su rezultati dobiveni u prvim fazama često nepotpuni i opterećeni brojnim nedostatcima.
LITERATURA
REFERENCES
Ackerly, D.D., M.J. Donoghue, 1998: Leaf size, sapling allometry, and Corner’s rules: phylogeny and correlated evolution in maples (Acer), Am Nat. 152 (6): 767-791.
Ballian D., P. Belletti, D. Ferrazzini, F. Bogunić, D. Kajba, 2010: Genetic variability of pedunculate oak (Quercus robur L.) in Bosnia and Herzegovina, Period. Biol. 112 (3): 353–362.
Ballian D., D. Kajba, 2010: Oplemenjivanje šumskog drveća i očuvanje njegove genetske raznolikosti, Sarajevo – Zagreb.
Ballian D., M. Memišević Hodžić, 2016: Varijabilnost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Bosni i Hercegovini, UŠIT FBiH i Silva Slovenica, Sarajevo, Ljubljana.
Ballian D., M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba, 2010: Morfološka varijabilnost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na području Hrvatske i zapadnog Balkana, Šumar. list 134 (7–8): 371- 86.
Ballian D., M. Memišević, F. Bogunić, I.J. Diaz-Maroto, 2017: Altitudinal differentiation of Quercus robur in Bosnia and Herzegovina, J. For. Res.-JPN, 29 (5): 1225-1232.
Ballian D., M. Memišević, F. Bogunić, T. Parpan, 2015: Morfological variability of differentiated by altitude above sea level populations of pedunculate oak (Quercus robur L.) in Bosnia and Herzegovina, Studia Biologica 9 (3–4): 155–168.
Ballian D., F. Mekić, I. Murlin, M. Memišević, F. Bogunić, 2011: Preliminarni rezultati istraživanja provenijencija hrasta lužnjaka (Quercus robur, L.) u Bosni i Hercegovini u pokusu Žepče, Naše šume, 24-25: 3-16.
Ballian D., E. Mujanović, A. Čabaravdić, 2009: Varijabilnosti običnog bora (Pinus sylvestris L.) u pokusu provenijencija Glasinac – Sokolac (Bosna i Hercegovina), Šumar. list 133 (11–12): 577-588.
Bašić N., J. Kapić, D. Ballian, 2007: Morfometrijska analiza lista hrasta lužnjaka, Rad.-Šumar. inst. Jastrebarsko, 42 (1): 5-18.
Batos B., D. Miljković, M. Perović, S. Orlović, 2017: Morphological variability of Quercus robur L. leaf in Serbia, Genetika, 49 (2): 529-541.
Buras A., U. Sass-Klaassen, I. Verbeek, P. Copini, 2020: Provenance selection and site conditions determine growth performance of pedunculate oak, Dendrochronologia, 61: 125705.
Bruschi P., P. Grossoni, F. Bussotti, 2003: Within- and among-tree variation in leaf morphology of Quercus petraea (Matt.) Liebl. natural populations, Trees-Struct. Funct., 17: 164–172.
Eaton, E., G. Caudullo, S. Oliveira, S., D. de Rigo, 2016: Quercus robur and Quercus petraea in Europe: distribution, habitat, usage and threats. In: J. San-Miguel-Ayanz, D. de Rigo, G. Caudullo, T.