DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2021 str. 97 <-- 97 --> PDF |
Tri stotine brojeva časopisa za popularizaciju šumarstva Branko Meštrić , dipl. ing. šum, predsjednik uređivačkog odbora S mjesecom prosincem 2021. godine svjetlo dana je ugledao tristoti broj časopisa za popularizaciju šumarstva Hrvatske šume, kojega izdaje i besplatno distribuira istoimeno poduzeće – Hrvatske šume d.o.o. Tri stotine brojeva jedne tiskovine nikako nije mala stvar. Tri stotine brojeva jednog mjesečnika – e to je već i zavidan broj godina – točno četvrt stoljeća. Čestitamo našim kolegama na ovom jubileju i koristimo priliku da se zajedno prisjetimo početaka... Nešto je bilo i prije prvoga broja Postojale su novine koje su se zvale – Hrvatske šume. Novine nisu startale sa poduzećem. Bilo je očito nekih važnijih aktivnosti u to teško ratno doba, valjalo je proći skoro godinu i pol da se tradicija izdavanja novina, koju su Hrvatske šume baštinile i od bjelovarskog Šumarskog vjesnika i delničkog Goranskog vjesnika i konačno Slavonske šume, oživotvori u zajedničkim novinama. Antun Zlatko Lončarić, kao provjereni i iskusni novinar i urednik, uspio je nametnuti svo iskustvo i tradiciju koje je imalo izdanje Slavonske šume i provesti ga u novom poduzeću. Nakon godinu dana postojanja firme startale su novine klasičnog tiska i formata, s nadnevkom 8. svibnja 1992. Potom je kroz sljedećih pet godina, konkretno – do 24. prosinca 1996. otisnuto ukupno 65 brojeva. Jasno je da su novine Hrvatske šume, baš poput svojih predšasnica pa i uzora, ponajporije bile “tvorničke” novine, bavile se temama i događajima unutar poduzeća i obraćale su se svojim radnicima. Međutim, krajem te 1996. godine postalo je očito da stari “samoupravni” koncept više ne zadovoljava i da poduzeće formata Hrvatskih šuma treba nešto više. Odgovor je bio – časopis Hrvatske šume. Časopis koji je iskoristio nove tehnologije – ofsetni tisak, novi format, boje, sjajni papir – ali i krenuo ambiciozno prema novoj publici, novim čitateljima. Dok su novine ponosno stizale u ruke svakog radnika, ideja je bila da časopis donese šumu i šumarstvo daleko široj publici. Dobar dio naklade i dalje je išao u šumarije i uprave šuma, ali u adresaru su se odmah našle sve institucije vlasti od saborskog zastupnika do lokalnih samouprava – bilo im je važno reći što to Hrvatske šume rade. Našle su se tu i sve škole – bitno je mladima pojasniti što je to šuma i šumarstvo. Naravno, i sve ono što danas zovemo NGO – od lovačkih društava, preko planinara pa do sve brojnijih “zelenih” udruženja. Očito, ideja je bila otvorenim pristupom i pravom informacijom pomoći da pojme neke stvari u vezi sa šumarstvom. Konačno, nakon šezdesetak brojeva to je i izrijekom rečeno – u glavi lista se pojavilo – Hrvatske šume – časopis za popularizaciju šumarstva. Urednici Prvi glavni urednik novog časopisa bio je Hrvoje Glavač, zaposlenik Direkcije HŠ, koji je dobio zadatak napraviti nešto drukčije od novina i to je i učinio. Međutim, očito nije bilo jednostavno uređivati časopis onako usput, pa je vodstvo već kod desetog broja angažiralo profesionalca teškog kalibra – Milana Ivkošića, poznatog novinara i kolumnista iz Vjesnikove kuće. Tako se u šumarskom novinarstvu prvi put pojavio netko izvana, netko tko ima sasvim drukčiji pogled na stvari, kome nije poznato ono što je ljudima iznutra toliko razvidno. Časopis je bio još novi, mnoge stvari nedefinirane, a i urednik je bio imao druge obveze uz Hrvatske šume, tako da su zapravo sami novinari u najvećoj mjeri uređivali časopis. Ta hibridna situacija trajala je tek nekoliko mjeseci. S brojem 19 stvari su ponovno vraćene u ruke uhodanih novinarskih kadrova Hrvatskih šuma, s novim/starim urednikom Zlatkom Lončarićem. On je ostao urednikom tridesetak brojeva, da bi sa posljednjim brojem 48, 2000. (12/2000) uređivanje časopisa preuzeo još jedan od novinara iz stalne redakcije, Miroslav Mrkobrad. Zanimljivo je da je on ostao urednikom čak 127 brojeva, tj. preko 10 godina. Izgledalo je tada da je to puno, ali eto, od broja 175 (7/2011) pa do danas, do broja 300, dakle 126 brojeva redakciju vodi Goran Vincenc, mlađi kolega – šumar, koji nije proistekao iz bivših novina šumskih gospodarstava. Njegovo urednikovanje još uvijek traje i zgodno je primijetiti da je s ovim slavljeničkim, tristotim brojem, dosegao obim urednikovanja “dugovječnog” urednika Miroslava Mrkobrada. Čestitamo i njemu na jubileju i na činjenici da će sa sljedećim brojem postati najdugovječniji urednik časopisa. Novinari Zanimljiva je pojava da je ista ekipa novinara koja je ispunila prvi broj novina još daleke 1992. ispunila i najveći obim prvih 174 brojeva časopisa. U prvom broju pisali su: Antun |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2021 str. 98 <-- 98 --> PDF |
Zlatko Lončarić, Vesna Pleše, Miroslav Mrkobrad, Ivica Tomić, baš kao što su intenzivno pisali sve do velike promjene redakcije u ljeto 2011. (neki sporadično i kasnije). Dakle, sve ljudi koji su u redakciji Hrvatskih šuma okupljeni izravno iz novina koje su u pojedinim šumskim gospodarstvima izlazile prije nastanka samih Hrvatskih šuma. Obnovljena redakcija pod vodstvom Gorana Vincenca okuplja pak mlađu ekipu suradnika, uglavnom opet iz redova zaposlenika Hrvatskih šuma. Tako se u časopisu pojavljuju Helena Jakobović, Irena Devčić, ... da bi slavljenički broj uglavnom ispunio stalan trojac Marija Glavaš, Lucija Vargović i Goran Vincenc. Valja napomenuti da u časopisu surađuju ili su surađivali i brojni vanjski suradnici kao npr. Ljiljana Ivković sa čak 122 “članka” dječjih, vrtičkih priloga o šumi, pa potom i Goran Šafarek, Zoran Timarac, Siniša Slavnić, Radovan Kranjčev, Ivo Belan, Lara Černicki – da pobrojimo samo nekolicinu s najvećim brojem priloga. Međutim, puno je važnije da je časopis cijelo vrijeme uspijevao angažirati i velik broj zaposlenika Hrvatskih šuma, kojima pisanje nije primarni posao. Opet samo najplodniji: Zvonko Peićević, Darko Getz, Dražen Sertić, Ratko Matošević, Ivan Šimić, Branko Meštrić, Jadranka Roša, Alojzije Frković, Ana Juričić-Musa, ... I konačno, budući se ipak radi o časopisu s obiljem fotografskih ilustracija, bilo bi nepravedno ne pobrojati barem najznačajnije autore fotografija za časopis, uz napomenu da su ponajviše članaka svojim fotografijama opremili sami autori. Od ostalih, veliku većinu fotografija, posebno na naslovnicama i zadnjim stranicama, napravili su Marinko Bošnjaković (152), Goran Dorić (106) i Željko Gubijan (88). Svi ovi podaci dobiveni su iz službene bibliografije časopisa koja je dostupna na adresi http://casopis.hrsume.hr/sadrzaj.asp. Naime, časopis Hrvatske šume (baš kao i predšasnik – novine Hrvatske šume) dostupan je u cjelokupnom i punom sadržaju na internetu Hrvatskih šuma na adresi http://casopis.hrsume.hr/. Od stotog broja 2005. godine objavljuje se u PDF formatu istodobno s izlaskom tiskanog izdanja, a svi stariji brojevi časopisa (i novina) naknadno su skenirani i ubačeni u sustav. Također je izrađena i “živa” bibliografija koja se ažurira sa svakim novim brojem, a implementirano je i pretraživanje po punom tekstu. Mora se napomenuti da je cijeli sustav isprogramirao i implementirao Branko Meštrić, dobar dio na volonterskoj osnovi, kao i da ga dopunjuje i održava i do tristotog broja. Povodom objave tristotog broja časopisa HRVATSKE ŠUME, Uređivački odbor znanstveno-stručnog i staleškog časopisa ŠUMARSKI LIST, upućuje kolegama iskrene čestitke za promicanje vrijednosti šume i šumarske struke. |