DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2021 str. 95 <-- 95 --> PDF |
ukazuje na biljne zajednice i vrste u pojedinim predjelima. Slijede pokazatelji na klimu gacke regije i njenu važnost za biljke i pčele. Vrlo je zanimljiv i važan tekst o pčelinjim zajednicama i navodi kako se pčele međusobno informiraju i sporazumijevaju. Dalje su dana objašnjenja o nektaru, nektarijima, utjecaju vanjskih čimbenika na izlučivanje nektarija i pretvorbi nektara u med. Također su dati osnovni podaci za medljiku (mednu rosu). Vrlo su značajni napisi o peludu i propolisu. Posebno se govori o 7 vrsta meda i krtiterijima za stavljanje meda na tržište. U drugom, glavnom dijelu knjige opisane su 172 medonosne vrste regije Gacke. Biljke su grupirane po mjesecima (od veljače do rujna) tijekom kojih najintenzivnije cvatu. Za svaku vrstu naveden je latinski i hrvatski naziv (ili nazivi ako ih ima više), latinski i hrvatski naziv porodice kojoj dotična vrsta pripada. Brojevima od 1 do 12 (mjeseci) navedeno je vrijeme cvatnje. Brojevi 1, 2 i 3 pokazuju kakav je izvor nektara i peluda dotične vrste (1 je slab izvor), a na kraju brojevima od 1 do 12 (mjeseci) ukazano je kada se pojavljuje medljika. Navedene značajke označene su žutom bojim. Još postoji oznaka da li je biljka otrovna. Biljke su opisane na uobičajen način. Na kraju se navode lokaliteti regije na kojima je biljka rasprostranjena. Biljke su razvrstane abecednim redom latinskih naziva. Opisane biljke su grupirane po mjesecima u kojima cvjetaju. Za veljaču je opisano 7, za ožujak 20, travanj 34, svibanj 41, lipanj 49, srpanj 14, kolovoz 4 i rujan 3 vrste biljaka. U više od 50 porodica opisana je jedna do 5 vrsta biljaka. Najviše opisanih vrsta pripada porodici Lamiaceae ((24 vrste). Slijedi porodica Rosaceae sa 18 vrsta, pa Fabaceae sa 14 vrsta, Astraceae sa 10 vrsta, Ranunculaceae sa 8 vrsta i Salicaceae sa 6 vrsta. Najveći broj opisanih vrsta su zeljaste biljke, približno 120 vrsta. Oko 50 vrsta su stabla i grmovi. Opisane su samo 3 vrste četinjača. Većina tih vrsta raste u slobodnoj prirodi, a neke se uzgajaju kao poljoprivredne biljke. Nakon opisa biljaka slijedi Rječnik botaničkih pojmova (ukupno 144 pojma). Za pojmove su navedena vrlo precizna i jasna objašnjenja. To je vrlo korisno za stručnjake i sve koji se bave biljem. Za ista tumačenja slijedi slikovni dio, što je od posebne važnosti jer je to jedinsven slučaj u literaturi. Na kraju su dani kratki životopisi autora ove knjige iz kojih se vidi da su to uvaženi znanstvenici. Zaključak Autori su knjigu bazirali na višegodišnjim istraživanjima medonosnog bilja na području gacke regije. Na početku su dali vrlo korisne podatke o toj regiji, biljkama i pčelama. Sve su biljke opisali jednostavno i razumno za svakog čitatelja. Knjiga je poticaj za upoznavanje medonosnog bilja i razvoj pčelarstva diljem cijele Hrvatske. Korisna je za biologe i pčelare i sve zainteresirane za tu djelatnost. Preporuča se svima za čitanje i proučavanje svega napisanog. Autori zaslužuju lijepe pohvale i čestitke. Proizvodnost i kvalitetna struktura izdanačkih šuma bukve u Federaciji BiH – Zapreminske i sortimentne tablice stabala bukve izdanačkog porijekla Besim Balić, Jusuf Musić, Ahmet Lojo Prof. dr. sc. Sead Vojniković Ove 2021. godine, u izdanju Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, izašla je knjiga pod nazivom: „Proizvodnost i kvalitetna struktura izdanačkih šuma bukve u Federaciji BiH – Zapreminske i sortimentne tablice izdanačkih šuma bukve u FBiH“ autora, Prof. dr. sc. Besima Balića, Prof. dr. sc. Jusufa Musića i Prof. dr. sc. Ahmeta Loje. Publikacija je izvorno znanstveno djelo i plod rada autora koji se u svom dugogodišnjem znanstevnom radu i opusu bave ovom tematikom. Navedena knjiga predstavlja kontinuitet ranijih izdanja Fakulteta ali i prvjenac u smislu da je prva knjiga koja je nakon rata tiskana na Šumarskom fakultetu u Sarajevu u obliku dendrometrijskih tablica na statističkim |