DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2021 str. 93 <-- 93 --> PDF |
Iskorištavanje šuma Spačvanskog međurječja 1730. – 1914. godine Kirija i kirijaši u Spačvanskim šumama Ivan Ćosić Bukvin Dr. sc. Marko Zorić Krajem kolovoza 2021. godine iz tiska je izašla nova knjiga od iznimnog značenja za povijest šumarstva Hrvatske, posebice Slavonije, pod nazivom ISKORIŠTAVANJE ŠUMA SPAČVANSKOG MEĐURJEČJA 1730. – 1914. GODINE (Kirija i kirijaši u Spačvanskim šumama). Autor i nakladnik knjige je pisac i povjesničar Ivan Ćosić Bukvin. Osvrt na djelo (recenziju) napisao je kolega Josip Galović, dipl. ing. šum. Knjiga je sadržajno podijeljena na pet glavnih poglavlja. U prvom poglavlju, koje nosi naslov „Šume i šumarstvo u Spačvanskom međurječju za vrijeme Vojne granice“, opisuje se razdoblje od 1730. godine do 1860. godine u kojemu se javljaju počeci organiziranog gospodarenja (uživanja) šuma, s naglaskom na važnije zakone i uredbe koje se odnose na gospodarenje šuma. Tako su na primjer obrađeni „Karlov Slavonski urbar“ iz 1737. godine, šumske uredbe od 1755. do 1839 godine. Zatim razdoblje od 1839. godine i izdavanja „Naputka o obavljanju šumarske službe i djelomice o korištenju šuma“ do temeljnog krajiškog zakona iz 1850. godine. Na kraju prvog poglavlja opisan je Šumski zakon iz 1860. godine. Naslov drugog poglavlja je „Ka obimnijem iskorištavanju šuma i razvojačenju Vojne granice 1860. – 1892. godine., i ovdje su obrađene teme o počecima organiziranog iskorištavanja šuma, utjecaju iskorištavanja šuma na okolna mjesta, okoliš, ali i utjecaj iskorištavanja šuma na gospodarske promjene sela Vrbanja. Također, opisane su i gospodarsko-šumarske izložbe na kojima su izlagani proizvodi iz Spačvanske šume. Na kraju drugog poglavalja opisan je i sam način poslovanja pri iskorištavanju šuma. Treće, ujedno i najopširnije poglavlje opisuje razdoblje od 1892. – 1914. godine, pa je tako i naslov poglavlja „Kirija i kirijaši u Spačvanskim šumama i vrijeme intenzivne eksploatacije 1892. – 1914. godine. U poglavlju su opisani razvoj pilanske obrade drva, gospodarski i društveni razvoj sela Vrbanja. Autor donosi pregled i opise pilana koje su nastale uz rubove šume. Nadalje, opisuje se sudjelovanje na gospodarskim izložbama na kojima su izlagani zanimljivi primjerci trupaca iz Spačvanske šume. Posebno zanimljivi su opisi Spačvanskih šuma koje su iznijeli strani posjetitelji. Treće poglavlje završava kronološkim prikazom najbitnijih gospodarskih i kulturoloških ostvarenja u selu Vrbanja, a koja su nastala kao izravna posljedica gospodarenja šumom. U četvrtom poglavlju autor donosi popis, po njemu, značajnih šumara odnosno lugara koji su djelovali na |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2021 str. 94 <-- 94 --> PDF |
području Spačvanskih šuma u promatranom periodu od 1730. – 1914. godine, pa čak i kasnije. Peto poglavlje donosi kratke priče i crtice o šumi i oko šuma, a u kojima su opisani lovci, krivolovci, dukati i kirijaši. Ovo fantastično djelo nastalo je kao rezultat autorovog dugotrajnog proučavanja i pretraživanja različitih izvora literature i zapisa, kojih u knjizi ima navedeno preko 210. Također, knjiga je obogaćena sa 115 iznimno zanimljivih fotografija i dokumenata iz promatranog perioda, što je samo dokaz bogate povijesti sustavnog gospodarenja Spačvanskim šumama. Posebna zanimljivost ove knjige je to je što pisana na jednostavan i svima razumljiv način, pa stoga djeluje kao priča koja je obogaćena povijesnim činjenicama, ali nadasve zanimljivim seoskim anegdotama i bilješkama. Kroz navođenje impozantne količine zaboravljenih ili do sada možda neprikazanih, ali iznimno zanimljivih činjenica i seoskih anegdota, autor nas uvodi u romantični period razvoja i prosperiteta sela Spačvanskog međuriječja. Posebna zanimljivost ovog djela je to što su šuma i poslovi oko šume, iako teški, zahtjevni i opasni, prikazani kao siguran temelj za razvoj gospodarstva i društva na određenom području, posebice ruralnom. Upravo ta zanimljivost i povijesna činjenica svima nama danas može poslužiti kao vodilja pri promišljanju budućeg razvoja našeg društva i države u cjelini. U današnje vrijeme, kada se sve što nas okružuje čini lako dostupnim i uzima se zdravo za gotovo, pa tako i šume, autor nas na lijep i zanimljiv način podsjeća ili uči (kako se uzme) da su temelji održivog i potrajnog gospodarenja šumama na području današnje Republike Hrvatske postavljeni još prije više od 250 godine. Dokaz tomu su šume koje mi danas s ponosom uživamo i dičimo se njima u svijetu, kao što su to radili stanovnici Cvelferije u 18., 19. i početkom 20. stoljeća. U isto vrijeme, ovo djelo je podsjetnik, udžbenik, ali i obaveza za sve nas da se prema svim šumama odnosimo odgovorno i s poštovanjem, te da njima gospodarimo na održiv i potrajan način kako bi se njima još dugo mogli dičiti diljem svijeta, uživati u njihovoj ljepoti i blagodatima, ali i kako bi ih sačuvali i poboljšali za mnoge generacije koje dolaze iza nas. Medonosno bilje regije Gacke Dr. sc. DARIO KREMER, dr.sc. JOSO BRAJKOVIĆ, prof. dr. sc. DRAGAN BUBALO Prof. dr. sc. Milan Glavaš Izdavač ove knjige je Hrvatska gospodarska komora. Tisak je obavila Inetrgrafika TTZ Zagreb u srpnju 2021. godine. Recenzenti su dr. sc. Mirjana Vrbek, dr. sc. Suzana Buljak i prof. dr. sc. Ksenija Karlović. Knjiga obuhvaća 254 stranice. Knjiga započinje riječi urednika dr. sc. Brajković Jose. Slijedi uvod, pa podaci o gackoj regiji i pčelinjim zajednicama. Poslije toga se daju upute kako čitati i pretraživati podatke. Glavni dio knjige odnosi se na medonosno bilje po vrstama u pojedinim mjesecima tijekom kojih najintenzivnije cvatu. Poslije toga slijedi rječnik botaničkih pojmova opisno i crtežima uz precizna objašnjenja. Na kraju je naveden popis korištene literature 59 domaćih i stranih autora. Iza toga je napisano kazalo, tj. popis latinskih i domaćih naziva biljaka. Knjiga završava kratkim životopisima autora. Na početku urednik dr. sc. Joso Brajković ukazuje da je knjiga nastala nakon nekoliko godina istraživanja medonosnog bilja na području gacke regije. Naglašava važnost poznavanja medonosnog bilja i kome će knjiga koristiti. U uvodu se objašnjava razlog istraživanja medonosnog bilja. Ukazuje se na najvažnija staništa i daje se niz drugih uputa. Ukratko se ukazuje na zemljopisno i reljefno obilježje regije. Vrlo je važno poglavlje o vegetaciji regije Gacke. Tu se |