DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2021 str. 93     <-- 93 -->        PDF

Iskorištavanje šuma Spačvanskog međurječja 1730. – 1914. godine
Kirija i kirijaši u Spačvanskim šumama Ivan Ćosić Bukvin
Dr. sc.
Marko Zorić
Krajem kolovoza 2021. godine iz tiska je izašla nova knjiga od iznimnog značenja za povijest šumarstva Hrvatske, posebice Slavonije, pod nazivom ISKORIŠTAVANJE ŠUMA SPAČVANSKOG MEĐURJEČJA 1730. – 1914. GODINE (Kirija i kirijaši u Spačvanskim šumama). Autor i nakladnik knjige je pisac i povjesničar Ivan Ćosić Bukvin. Osvrt na djelo (recenziju) napisao je kolega Josip Galović, dipl. ing. šum.
Knjiga je sadržajno podijeljena na pet glavnih poglavlja. U prvom poglavlju, koje nosi naslov „Šume i šumarstvo u Spačvanskom međurječju za vrijeme Vojne granice“, opisuje se razdoblje od 1730. godine do 1860. godine u kojemu se javljaju počeci organiziranog gospodarenja (uživanja) šuma, s naglaskom na važnije zakone i uredbe koje se odnose na gospodarenje šuma. Tako su na primjer obrađeni „Karlov Slavonski urbar“ iz 1737. godine, šumske uredbe od 1755. do 1839 godine. Zatim razdoblje od 1839. godine i izdavanja „Naputka o obavljanju šumarske službe i djelomice o korištenju šuma“ do temeljnog krajiškog zakona iz 1850. godine. Na kraju prvog poglavlja opisan je Šumski zakon iz 1860. godine.
Naslov drugog poglavlja je „Ka obimnijem iskorištavanju šuma i razvojačenju Vojne granice 1860. – 1892. godine., i ovdje su obrađene teme o počecima organiziranog iskorištavanja šuma, utjecaju iskorištavanja šuma na okolna mjesta, okoliš, ali i utjecaj iskorištavanja šuma na gospodarske promjene sela Vrbanja. Također, opisane su i gospodarsko-šumarske izložbe na kojima su izlagani proizvodi iz Spačvanske šume. Na kraju drugog poglavalja opisan je i sam način poslovanja pri iskorištavanju šuma.
Treće, ujedno i najopširnije poglavlje opisuje razdoblje od 1892. – 1914. godine, pa je tako i naslov poglavlja „Kirija i kirijaši u Spačvanskim šumama i vrijeme intenzivne eksploatacije 1892. – 1914. godine. U poglavlju su opisani razvoj pilanske obrade drva, gospodarski i društveni razvoj sela Vrbanja. Autor donosi pregled i opise pilana koje su nastale uz rubove šume. Nadalje, opisuje se sudjelovanje na gospodarskim izložbama na kojima su izlagani zanimljivi primjerci trupaca iz Spačvanske šume. Posebno zanimljivi su opisi Spačvanskih šuma koje su iznijeli strani posjetitelji. Treće poglavlje završava kronološkim prikazom najbitnijih gospodarskih i kulturoloških ostvarenja u selu Vrbanja, a koja su nastala kao izravna posljedica gospodarenja šumom.
U četvrtom poglavlju autor donosi popis, po njemu, značajnih šumara odnosno lugara koji su djelovali na