DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2021 str. 88     <-- 88 -->        PDF

100 godina Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu
Prof. dr. sc.
Dario Baričević
predstojnik Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma
Poštovane kolegice i kolege, čitatelji Šumarskog lista, s radošću i ponosom izvještavamo da naš i vaš Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu ove godine obilježava 100 godina postojanja..
Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma osnovan je u sličnom organizacijskom obliku koji ima danas, na Šumarskoj akademiji pod imenom Zavod za uzgajanje šuma. Osnovan je naredbom Kraljevske hrvatsko-slavonske zemaljske vlade, Povjereništva za prosvjetu i vjeru, od 14. ožujka 1921., sa svrhom da služi naučnom istraživanju zavodskog stručnog osoblja, naprednijih slušača i apsolvenata, da omogući održavanje seminara iz uzgajanja, kao i da daje stručna mišljenja vlastima i ostalim interesentima.
Povijesni razvoj
Povijesni razvoj Zavoda treba promatrati u kontekstu razvoja cjelokupne šumarske nastave i znanosti u Hrvatskoj. Tako je već 1860. godine na Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima postojao Kabinet za šumskoproizvodne struke u čijem je sastavu bio predmet Sađenje i gojenje šume. Osnutkom Šumarske akademije pri Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1898. godine, Kabinet za šumsko-proizvodne struke s predmetima i knjižnicom prelazi iz Križevaca u Zagreb, gdje službeno počinje raditi 1899. godine u zgradi Šumarski dom. U sastavu Kabineta bio je predmet Uzgajanje šuma.
Godine 1921. godine Zavod je osnovan u sličnom organizacijskom obliku koji ima danas, pod imenom Zavod za uzgajanje šuma. Razvoj Zavoda može se podijeliti u pet razdoblja: 1921. – 1930., 1931. – 1945., 1946. – 1959., 1960. – 2000., 2001. – danas.
Prvo razvojno razdoblje Zavoda, 1921. – 1930., obilježio je osnutak i ustrojavanje Zavoda kao temeljne jedinice za ­proučavanje uzgajanja šuma i dendrologiju. Na Zavodu je u nas izrađen prvi doktorat šumarstva. Zavod je u tom ­razdoblju bio organizator prvih međunarodnih studentskih ekskurzija, primjerice razmjene naših i čehoslovačkih studenata.
Drugo razvojno razdoblje Zavoda, 1931. – 1945., godine odlikuje se razvojem nastavne djelatnosti, početcima opsežnije znanstvene djelatnosti te intenziviranjem suradnje sa šumarskom strukom u zemlji i inozemstvu. Organiziraju se ekskurzije u šume kao preteča današnje terenske nastave. Proširuje se međunarodna suradnja s inozemnim znanst­venicima.
U trećem razdoblju, 1946. – 1959. godine, Zavod doživljava značajan razvoj. Širi se nastava po broju kolegija i sadržaja te uvodi poslijediplomska nastava. Na Zavodu se održavaju seminari iz parkiranja i ozelenjivanja javnih površina, iz primjene fitocenologije u praktičnom šumarstvu, iz kultiviranja drveća brzog rasta. Kao posljedica toga razvila se plodna suradnja sa stručnjacima iz prakse koja neprekidno traje do danas.
Četvrto razdoblje, 1960. – 2000. godine, obilježeno je napretkom i razvojem kadrova, nastavnog i znanstvenog rada. Počinje potpunim osamostaljenjem Šumarskoga fakulteta 1960. godine. Promjenom nastavnog plana i programa uvode se novi predmeti i pridaje velika važnost terenskoj nastavi, kao vrlo vrijednom obliku nastave. Zavod za uzgajanje šuma obuhvatio je sljedeće predmete: Meteorologiju i klimatologiju, Šumarsku fitocenologiju, Uzgajanje šuma, Melioracije degradiranih šumskih terena, Seminar iz uzgajanja šuma, Parkiranje i Konzervaciju tla.
Peto razvojno razdoblje Zavoda počelo je 2001. godine. Obilježile su ga reforme nastavnog programa u skladu s dinamikom znanstvenog i tehnološkog napretka današnjeg doba. Bolonjskom reformom četverogodišnji program dodiplomskog studija šumarstva (koji je prvi put uveden na Šumarskoj akademiji u akad. godini 1907./1908.) pretvoren je u trogodišnji preddiplomski studij Šumarstvo i dva dvogodišnja diplomska studija Uzgajanje i uređivanje šuma s lovnim gospodarenjem i Tehnike, tehnologije i menadž­ment u šumarstvu. Pokrenuti su novi preddiplomski i diplomski studiji istoga imena: Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša. Na svim studijima predmeti su postali jednosemestralni, a dijele se na obvezne i izborne. Obnovljen je ECTS sustav bodovanja. Studiranje po tzv.

ŠUMARSKI LIST 11-12/2021 str. 89     <-- 89 -->        PDF

bolonjskom sustavu primjenjuje se od 2005./2006. godine. Godine 2006. dobivene su dopusnice za izvođenje poslijediplomskih specijalističkih studijskih programa. Na Zavodu za ekologiju i uzgajanje šuma izvode se programi: Uzgajanje i osnivanje šuma i Ekološko oblikovanje krajolika, zaštita prirode i hortikultura. Akademske godine 2009./2010. pokrenut je poslijediplomski sveučilišni doktorski studij Šumarstvo u trajanju od šest semestara. Taj je program ubrzo reformiran, pa je akademske godine 2014./2015. pokrenut novi poslijediplomski sveučilišni doktorski studij Šumarstvo i drvna tehnologija u trajanju od šest semestara.
Organizacijska struktura Zavoda otkriva njegovo znanstveno-nastavno usmjerenje na dvije temeljne sastavnice šumskog ekosustava: šumsku sastojinu i šumsko stanište. U tom je kontekstu na sastanku djelatnika Zavoda za uzgajanje šuma odlučeno o promjeni njegova imena u Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma, što je i službeno potvrđeno na sjednici Fakultetskog vijeća 20. listopada 2005. godine. Time se željela naglasiti misija Zavoda – razvoj znanstvene i nastavne djelatnosti o prirodnom gospodarenju šumskim ekosustavom.
Zavod se tijekom lipnja i srpnja 2007. godine preselio iz IV. paviljona Šumarskog fakulteta u Svetošimunskoj ulici 25, u novu zgradu Šumarskoga odsjeka koja se nalazi u Svetošimunskoj ulici 23. Zavod je smješten u prizemlju i na prvom katu smeđeg krila zgrade.
Prvi je predstojnik Zavoda bio prof. dr. sc. Andrija Petračić. Nakon njega predstojnici Zavoda birani su u sljedećim mandatima: prof. dr. sc. Milan Anić (1952. – 1968.), prof. dr. sc. Ivo Dekanić (1968. – 1985.), prof. dr. sc. Branimir Prpić (1985. – 1992.), prof. dr. sc. Đuro Rauš (1992. – 1995.), izv. prof. dr. sc. Zvonko Seletković (1995. – 1997.), prof. dr. sc. Slavko Matić (1997. – 2003.), prof. dr. sc. Zvonko Seletković (2003. – 2008.), prof. dr. sc. Igor Anić (2008. – 2012.), prof. dr. sc. Nikola Pernar (2012. – 2016.), prof. dr. sc. Ivica Tikvić (2016. – 2020.) i prof. dr. sc. Dario Baričević (2020. – danas).
Zavod danas
Danas je Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma jedan od šest zavoda Šumarskog odsjeka Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. To je najbrojniji fakultetski Zavod koji čine 24 djelatnika od kojih je jedan professor emeritus, šest je redovitih profesora u trajnom zvanju, dva su redovita profesora, pet izvanrednih profesora, tri docenta, jedan asistent – znanstveni novak, tri stručna suradnika, jedna je djelatnica viša tehnička suradnica, jedna administrativna referentica i jedna spremačica.
Temeljne sastavnice Zavoda čini pet grupacija temeljnih nastavnih predmeta (područja): Uzgajanje šuma, Ekologija

ŠUMARSKI LIST 11-12/2021 str. 90     <-- 90 -->        PDF

šuma, Šumarska fitocenologija, Tloznanstvo (Pedologija) i Šumske melioracije krša sa Zaštitom prirode.
Nastavna djelatnost djelatnika Zavoda ostvaruje se na preddiplomskim, diplomskim, poslijediplomskim specijalističkim studijima i poslijediplomskom doktorskom studiju Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije. Članovi Zavoda nositelji su ili sunositelji ukupno 86 predmeta. Na preddiplomskim i diplomskim studijima Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije nastavnici Zavoda predaju sljedeće predmete: Uzgajanje šuma I, Uzgajanje šuma II, Silvikultura, Uzgajanje šuma posebne namjene, Prašume i šumski rezervati, Poplavne šume, Sanacija degradiranih terena, Osnivanje šuma, Arborikultura, Rasadnička proizvodnja ukrasnoga bilja, Ekologija šuma, Ekologija šumskog drveća, Opća i krajobrazna ekologija, Mikrobiologija ekosustava, Gospodarenje i zaštita voda, Ekološki monitoring, Šumarska fitocenologija, Fitocenologija, Šumska vegetacija, Tipologija šuma, Sinmorfologija i kartiranje šumske vegetacije, Poznavanje vegetacije, Povijest šumarstva, Preborno gospodarenje i subalpinski šumski ekosustavi, Kemija s biokemijom, Petrologija s geologijom, Pedologija, Gospodarenje i zaštita šumskih tala, Zaštita i gospodarenje tlom, Šumske melioracije krša, Obnova opožarenih površina, Zaštita prirode i okoliša, Zaštita okoliša, Povijest perivojne arhitekture, Zaštita prirode i Zaštićene prirodne vrijednosti. Nastava se odvija putem predavanja, vježbi i terenske nastave. Pri tome je važno napomenuti da je terenska nastava za studente Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije utemeljena upravo na našem Zavodu. Na poslijediplomskom doktorskom studiju u Zavodu se predaju sljedeći predmeti: Osnivanje šuma, Silvikultura prirodnih sastojina, Silvikultura u šumama posebne namjene, Uzgojni postupci u uvjetima propadanja šuma, Problematika šumskih požara, Revitalizacija opožarenih područja, Primijenjena šumarska fitocenologija, Močvarne i poplavne šume, Subalpinski šumski ekosustavi, Sustavi klasifikacije tala, Organska tvar tla, Koloidni kompleks i kemizam tla te Interakcija stanište – biljka u šumarstvu. Osim toga nastavnici našega Zavoda su i nositelji predmeta na više sastavnica Sveučilišta u Zagrebu (Agromomski fakultet, Prirodoslovno-matematički fakultet, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije i dr.). Članovi Zavoda su i voditelji studija. Tako je doc. dr. sc. Vinko Paulić voditelj prediplomskog studija Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša, prof. dr. sc. Dario Baričević voditelj diplomskog studija Šumarstvo – smjer Uzgajanje i uređivanje šuma s lovnim gospodarenjem, prof. dr. sc. Ivica Tikvić voditelj poslijediplomskog specijalističkog studija Ekološko oblikovanje krajolika, zaštita prirode i hortikultura te izv. prof. dr. sc. Damir Drvodelić voditelj poslijediplomskog specijalističkog studija Uzgajanje i osnivanje šuma.
Znanstvena i stručna djelatnost u Zavodu obuhvaća vrlo raznoliku i obimnu problematiku, kao što su: ekološki monitoring u šumskim ekosustavima, istraživanja u zaštićenim prirodnim vrijednostima, praćenje stanja okoliša i određivanje mjera sanacije, izradu studija utjecaja na okoliš, prirodno uzgajanje šuma, šumskouzgojne analize i preporuke, ispitivanje kvalitete šumskog sadnog materijala, ispitivanje kvalitete šumskog sjemena, izrada projekata za pošumljavanje, monitoring stanja šumskih tala, izrada pedoloških karata, fizikalne i kemijske analize tla, vegetacijska istraživanja, kartiranje šumske vegetacije, procjena ugroženosti šuma od požara, metode sanacije opožarenih šumskih površina i arborikultura. Uz vrlo velik broj izvornih znanstvenih radova međunarodne i domaće indeksiranosti, rezultat je tih djelatnosti i taj da su tijekom posljednjih tridesetak godina djelatnici Zavoda bili nositelji više od sto znanstvenih i stručnih projekata.
Međunarodna suradnja Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma oduvijek je bila živo razvijena, posebice sa srodnim zavodima i katedrama europskih sveučilišta, s kojima nas povijesno povezuje programsko usmjerenje – prirodno uzgajanje šuma. Prva ekskurzija zagrebačkih apsolvenata šumarstva u Prag i Brno bila je davne 1929. godine. Ponosni smo na tradiciju i dugogodišnje prijateljske odnose s kolegama s Katedre uzgajanja šuma Tehničkog sveučilišta u Zvolenu, Slovačka, s Katedre uzgajanja šuma Mendelova poljoprivredno-šumarskog sveučilišta u Brnu, Češka i s Katedre uzgajanja šuma Biotehničkog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani. Slična suradnja ostvarena je i sa šumarskim fakultetima u Šopronju, Sarajevu, Beču, Freisingu, Zürichu. Razmjena s drugim fakultetima u inozemstvu sve se više intenzivira putem predavanja naših nastavnika na inozemnim sveučilištima, kao i nastavnika iz inozemstva na našem Fakultetu (gost predavač), razmjene terenske nastave, zajedničkih istraživanja i objava radova s kolegama iz inozemstva, specijalizacije suradnika iz našeg Zavoda na inozemnim fakultetima, ali i specijalizacije kolega iz inozemstva na našem Zavodu, poslijedoktorske specijalizacije, stručnih višednevnih ekskurzija, zajedničke organizacije međunarodnih skupova, zajedničke organizacije i obavljanja nastave, poglavito na poslijediplomskim studijima (specijalističkom i doktorskom), sudjelovanja u radu različitih povjerenstava. Od 2005. godine Zavod redovito organizira međunarodnu terensku nastavu koja je rezultat bilateralnih ugovora o suradnji između našeg Fakulteta i Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Mendelova sveučilišta u Brnu. Međunarodna terenska nastava temelji se na petodnevnoj razmjeni hrvatskih i čeških studenata i profesora u mjesecu svibnju, u organizaciji profesora Uzgajanja šuma. Povremeno se održavaju međunarodne terenske nastave iz uzgajanja šuma u Austriji i Sloveniji.
Zavod je bio domaćin i organizator brojnih stručnih i znanstvenih savjetovanja, kongresa i ekskurzija, studijskih boravaka stranih stručnjaka i studenata, posebno iz Italije, Njemačke, Austrije, Mađarske, Slovačke, Češke, Slovenije,

ŠUMARSKI LIST 11-12/2021 str. 91     <-- 91 -->        PDF

Bosne i Hercegovine, Danske, SAD-a i Kanade. Puno je međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova u čijoj je organizaciji neposredno sudjelovao netko od članova Zavoda, kao predsjednik ili član organizacijskog ili znanstvenog odbora. Zavod je vodio organizaciju najvećeg međunarodnog skupa održanog na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, svjetskog kongresa o uzgajanju hrastovih šuma i genetici hrastova (IUFRO International scientific conference OAK – 2000: Improvement of wood quality and genetic diversity of oaks, Zagreb, 20. – 25. 5. 2000.).
Veliku vrijednost našemu Zavodu daju i tri laboratorija: Ekološko-pedološki laboratorij, Laboratorij za šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo te Laboratorij za dendroekologiju i klimatske promjene. U njima se odvijaju nastavne i znanstvene aktivnosti. U Ekološko-pedološkom laboratoriju od nastavnih se aktivnosti provodi praktična nastava (laboratorijske vježbe) iz više predmeta vezanih uz tloznanstvo i kemiju. Osim toga, studenti završnih godina preddiplomskih i diplomskih studija koji imaju odgovarajuće afinitete biraju Ekološko-pedološki laboratorij kao mjesto i njegove nastavnike kao mentore za izradu svojih završnih ili diplomskih radova. Studentima koji su posebno zainteresirani, omogućeno je da se tijekom redovnih aktivnosti nastavnikâ u Ekološko-pedološkom laboratoriju i sami uključe i okušaju u znanstvenoistraživačkom radu. Što se tiče znanstvenih aktivnosti, u Ekološko-pedološkom laboratoriju ponajprije se provode istraživanja s područja tloznanstva – ispituju se fizička i kemijska svojstva tala. Tako se obavljaju analize granulometrijskog sastava tla, vodopropusnosti, kiselosti tla, određivanja sadržaja karbonata, ukupnog ugljika i dušika, metala i metaloida u uzorcima tla. U Laboratoriju za šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo od nastavnih se aktivnosti provode laboratorijske vježbe iz predmeta vezanih uz osnivanje i uzgajanje šuma. Studenti završnih godina preddiplomskih i diplomskih studija i doktorandi koriste se laboratorijskim prostorom i znanstvenom opremom za istraživanja prilikom pisanja svojih završnih, diplomskih i doktorskih radova. Što se tiče znanstvenih aktivnosti obavljaju se ispitivanja svojstava kvalitete šumskog sjemena, a laboratorij nudi i usluge čuvanja i predsjetvene pripreme sjemena. U Laboratoriju se također obavljaju ispitivanja svojstava kvalitete šumskog sadnog materijala. Djelatnost Laboratorija za dendroekologiju i klimatske promjene usmjerena je na temeljna i primijenjena istraživanja iz područja paleoklimatologije, ekologije, hidrologije i dinamike šumskih ekosustava. Rad istraživačkog tima dendroekološkog laboratorija usmjeren je na istraživanja i bolje razumijevanje interakcije klime i rasta stabala na području Dinarida, Mediterana i jugoistočne Europe. Fokus istraživačke grupe usmjeren je na dugoročne rekonstrukcije klimatskih prilika i ekstremnih klimatskih događaja te na analize i rekonstrukcije prirodnih poremećaja u šumskim ekosustavima (požari, poplave, suše, vjetrolomi, ledolomi, progradacije kukaca).
Zavodu su, u najvećem dijelu njegova postojanja, pripadali i šumski vrt i arboretum kojima su upravitelji svih sto godina postojanja bili i jesu djelatnici Zavoda. Rasadnik šumskog vrta je potpuno otvoren za studente Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, ali i ostale studente koji u njemu provode brojne pokuse potrebne u pisanju završnih, diplomskih, specijalističkih i doktorskih radova. Brojni radovi obranjeni su zahvaljujući znanstvenim istraživanjima i pokusima provedenima u šumskom vrtu. Osim toga, rasadnik se danas temelji ponajprije na proizvodnji sadnica ukrasnog drveća i grmlja, većinom četinjača, za potrebe krajobraznog uređenja prostora, hortikulture i arborikulture.
Tijekom 123 godine duge povijesti, ponosni smo na to da je veći broj članova Zavoda obnašao dužnost dekana Fakulteta: prof. dr. sc. Andrija Petračić (pročelnik Šumarske akademije 1914./1915. i 1917./1918., dekan 1919./1920., 1939./1940.), prof. dr. sc. Milan Anić (1951./1952.), prof. dr. sc. Ivo Dekanić (1978./1979., 1979./1980.), prof. dr. sc. Branimir Prpić (1986./1987., 1987./1988.), prof. dr. sc. Slavko Matić (1992., 1994./1995., 1995./1996.), prof. dr. sc. Joso Vukelić (1998./1999., 1999./2000.), prof. dr. sc. Zvonko Seletković (2002./2003., 2003./2004.) i prof. dr. sc. Milan Oršanić (2010./2011., 2011/2012., 2012./2013., 2013./2014.). Također su članovi Zavoda obnašali važne dužnosti, primjerice u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Republike Hrvatske, u odborima Sabora Republike Hrvatske, Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije, upravnim i nadzornim tijelima Hrvatskih šuma d. o. o. Zagreb te u drugim institucijama i udrugama. Posebice su aktivni u našoj krovnoj staleškoj udruzi – Hrvatskom šumarskom društvu, u

ŠUMARSKI LIST 11-12/2021 str. 92     <-- 92 -->        PDF

kojemu su obnašali dužnosti predsjednika i dopredsjednika društva, glavnog urednika Šumarskoga lista i voditelja sekcija. Prof. dr. sc. Slavko Matić bio je prvi predsjednik Akademije šumarskih znanosti (1996. – 2014.). Godine 2014. predsjedanje Akademijom šumarskih znanosti preuzeo je prof. dr. sc. Igor Anić.
Prof. dr. sc. Joso Vukelić 2020. godine izabran je za professora emeritusa. Za redovite članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su akademik Milan Anić (1968.), akademik Slavko Matić (2004.) i akademik Igor Anić (2012.). Prof. dr. sc. Milan Oršanić izabran je 2021. za člana Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj.
Za svoj uspješan rad veći broj djelatnika dobio je priznanja za doprinos razvoju znanosti, za izvrsnost u nastavi i radu sa studentima, za zasluge u stvaranju, razvoju i promicanju Akademije šumarskih znanosti, za višegodišnji rad na dobrobiti šumarske struke i druge.
Zaključno se može reći da je u proteklom razdoblju znanstveno-nastavna i stručna djelatnost Zavoda usmjerena na razvoj klasične, prirodne škole uzgajanja šuma (zagrebačke škole uzgajanja šuma). Pod time se podrazumijeva znanstveni, nastavni i stručni pristup gospodarenju šumskim ekosustavima, kojima se podržavaju prirodna dinamika i struktura šumskih sastojina, prirodno pomlađivanje, umjetno pomlađivanje prema načelima prirodnoga pomlađivanja, isključenje čistih sječa, njega šuma s ciljem oblikovanja stabilnih, produktivnih i regenerativno sposobnih šumskih sastojina te višenamjensko, progresivno i potrajno gospodarenje šumama. Zavod ustrajno djeluje na dosljednoj primjeni i razvoju tih načela. Također se velika pozornost posvećuje općekorisnim vrijednostima šuma i njihovoj valorizaciji te očuvanju biološke raznolikosti. Ponosni smo i na to da su početci ekologije i zaštite prirode u Hrvatskoj vezani uz naš Zavod i njegove djelatnike te da smo i danas jedni od predvodnika ekološkog pristupa gospodarenju i upravljanju prirodnim ekosustavima, zaštite prirode i okoliša prema načelima prirodnosti, potrajnoga gospodarenja, ekološke stabilnosti i biološke raznolikosti. Također smo predvodnici na području urbanog šumarstva i arborikulture.
Generacije i generacije diplomiranih inženjera šumarstva zagrebačkoga Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije odgojene su u skladu s tim postulatima i zahvaljujući stečenim spoznajama, znanjima i vještinama Hrvatska se može pohvaliti očuvanom prirodom i prirodnim šumama.
Završno možemo reći da je povijest Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma nedjeljiva od Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu te da pridonosi široj prepoznatljivosti Fakulteta. Također je utkana u kontekst razvoja hrvatske šumarske znanstvene misli i prakse. Misija Zavoda u budućnosti je i dalje razvijati zagrebačku školu uzgajanja šuma, koja u današnjim uvjetima poprima šire značenje, u smislu prirodnoga gospodarenja cjelokupnim šumskim ekosustavom. Očuvanje, prirodnost i višenamjenska progresivna potrajnost šuma te razvoj šumarstva, urbanog šumarstva, zaštite prirode, kao i oblikovanje vrhunskih stručnjaka koji se bave tom problematikom i dalje će biti naša vizija.
Više detalja o povijesnom razvoju Zavoda i njegovu sadašnjem stanju (područjima interesa i djelovanja, djelatnicima, najvažnijim radovima djelatnika, nastavnoj djelatnosti, znanstvenoj i stručnoj djelatnosti, međunarodnoj suradnji, prostorima i opremi) možete saznati u Monografiji 100 godina Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma, koja ovih dana izlazi iz tiska te na mrežnoj stranici Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma.
Literatura
Anić, I., 2011: Prigodom 90. obljetnice utemeljenja Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Šumarski list 135(5 – 6): 293 – 298.
Anić, I., 2021: Povijesni razvoj Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma s naglaskom na razdoblje od 2001. do 2021. godine. U: D. Baričević (ur.) 100 godina Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, Zagreb.
Anić, M., 1963: Zavod za uzgajanje šuma. U: N. Neidhardt, M. Androić (ur.), Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860. – 1960., Šumarski fakultet, Zagreb, 158 – 168.
Baričević, D. (ur.), 2021: 100 godina Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma. Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, Zagreb.
Matić, S., 1998: Zavod za uzgajanje šuma. U: S. Matić (ur.), Sveučilišna šumarska nastava u Hrvatskoj 1898. – 1998., Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, 203 – 286.
Matić, S., 1998: Mjesto i uloga šumarske struke pri osnivanju i razvoju sveučilišne šumarske nastave u Hrvatskoj. U: S. Matić (ur.), Sveučilišna šumarska nastava u Hrvatskoj 1898–1998, knjiga II: Sto godina sveučilišne šumarske nastave u Hrvatskoj, Šumarski fakultet, 35–42, Zagreb.