DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2021 str. 86     <-- 86 -->        PDF

Ugrožene biljne vrste na markama
Ivo Aščić
Zadnjih nekoliko desetaka godina sve veći broj država uviđa važnost zaštite ugroženih vrsta (engl. the Endangered Species) te se u njihovoj zaštiti koristi različitim alatima. Učinkovit način promocije je i onaj uz pomoć poštanskih maraka koje putuju svijetom, ne poznajući granice čak i u ovo vrijeme pandemije. Najprepoznatljivije od svih su marke Poštanske uprave Ujedinjenih naroda (engl. the United Nations Postal Administration, UNPA) koja putem svoja tri ureda izdaju marke u različitim valutama (američki dolar u New Yorku, švicarski franak u Ženevi i euro u Beču), ovisno o kojoj se valuti radi. Kada je UNPA 1993. započela s izdanjem serije maraka pod nazivom ugrožene vrste, njihovi sakupljači vjerojatno nisu niti slutili da će se takve marke neprekidno izdavati sljedećih tridesetak godina. UN-ove marke osim za sakupljanje, mogu se koristiti i za plaćanje poštarine u tri spoemenuta grada. Motivi UN-ovih maraka “zaštićene vrste” pomno se biraju, najčešće u suradnji s relevantnim međunarodnim institucijama poput UN-ovog Programa za okoliš (engl. The United Nations Environment Programme, UNEP), koji između ostalog brine o Konvenciji o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (engl.Convention on International Trade in Endangered Species of Wild Fauna and Flora, CITES). Cilj ovoga sporazuma poznatijeg pod nazivom “Washingtonska konvencija” je sprječavanje nekontrolirane međunarodne trgovine i komercijalnog iskorištavanja ugroženih vrsta, održavanje ekološke ravnoteže unutar populacija vrsta koje su predmet međunarodne trgovine, te pružanje pomoći državama potpisnicama Konvencije u postizanju održive trgovine. I Hrvatska je prihvatila ovu konvenciju zakonom iz 1999., a nadležno tijelo za njenu provedbu je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Međunarodna udruga za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (engl. International Unionfor Conservation of Nature and Natural Resources, IUCN) još je jedan važan partner UN-a. Okuplja na desetke država, stotinjak vladinih i nekoliko stotina nevladinih agencija, i oko deset tisuća stručnjaka dragovoljaca iz oko 180 zemalja. S pomoću projekata i mreže svojih ureda, ova udruga pomaže društvima diljem svijeta da sačuvaju cjelovitost i raznovrsnost prirode i osiguraju pravednu i ekološki održivu uporabu prirodnih bogatstava. IUCN-ov crveni popis, dokument koji donosi informacije o riziku od izumiranja, razlozima ugroženosti te potrebnim mjerama očuvanja pojedinih divljih vrsta i staništa kojima je procijenjena ugroženost, jedan je od ključnih prilikom određivanja motiva spomenutih UN-ovih maraka.
S obzirom na broj ugroženih vrsta, serija UN-ovih maraka s motivima ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, u kojoj se najčešće tiska dvanaest različitih maraka u tri spomenute valute, mogla bi se izdavati još godinama. Broj ugroženih biljnih vrsta u svijetu veći je nego ikad. Razlozi tomu su mnogobrojni, no nazočnost invazivnih biljaka, zgađenje zraka, tla i vode, nekontrolirana sječa i sakupljanje samoniklog bilja, rast populacije i urbanizacija, onečišćenje pesticidima i gnojivima, te posljedice klimatskih promjena svakako su jedni od najvažnijih. I u Hrvatskoj je više ugroženih biljnih vrsta koje je zabranjeno brati, rezati, iskopavati, sakupljati ili uništavati. Neke od njih su: pasji trn (Hippophaë rhamnoides), trnovit listopadni grm ne raste više na prirodnim staništima u Hrvatskoj, iako se doskoro mogao pronaći na obalama rijeke Drave; močvarni zmijinac (Callapalustris) iz porodice kozlaca (Araceae) koji se pronalazi samo u Sungerskom lugu u Gorskom kotaru gdje raste u cretnoj vegetaciji unutar šume jele i rebrače; obična kockavica (Fritillaria meleagris L.) na crvenoj je listi ponajprije zbog djelovanja čovjeka u poljoprivredi, ali i njihovim

ŠUMARSKI LIST 11-12/2021 str. 87     <-- 87 -->        PDF

zapuštanjem, npr. prestanak košnje i dr. Za branje ljekovitog i aromatičnoga bilja u farmakološke svrhe, kozmetičkoj industriji i kulinarstvu, koje pripadaju kategoriji zaštićenih biljaka u Hrvatskoj, potrebno je ishoditi odgovarajuće dopuštenje. Prilikom branja bilja ne smiju se listovi vaditi zajedno s korijenom, nego rezati kako se ne bi oštećivala njihova prirodna staništa. Prema podacima IUCN-a dva posto od svih ljekovitih biljaka je ugroženo.
Brojne ugrožene biljne vrste prikazane su na poštanskim markama: istarska kukavica (Serapiasistriaca), divovski kaktus (Carnegia gigantea), mesožderka (Darlingtonia californica), gvatemalska jela (Abies guatemalensis Rehder), grimizni kaćun (Orchis purpurea), Tommasinijeva merinka (Moehringia tommasinii Marches.), krvavi zmajevac (Dracaena draco), Cjelolatična žutilovka (Genista holopetala (Koch) Bald.), zvjezdasti oštrolist (Onosma stellulata Waldst. et Kit.), čileanska araukarija (Araucaria Araucana), visibaba (Galanthus), obična kockavica (Fritillaria meleagris L.), ljepljiva kozja krv (Lonicera glutinosa Vis.), aldrovanda (Aldrovanda vesiculosa), baobab (Adansonia) i dr.
Također, Europsko vijeće za arborikulturu (engl.European Arboricultural Council, EAC) privlači pozornost u očuvanju biljnih vrsta. Ono od 2007. godine dodjeljuje nagradu gradovima koji posvećuju posebnu pozornost sadnji stabala i brizi o urbanom ekosustavu: Europski grad drveća (engl. European City of the Trees, ECOT). 2021. godine nagradu je dobila austrijska prijstolnica Beč, koju krasi više od 500 tisuća stabala i tisuću parkova. U Beču se godišnje posadi oko 4,5 tisuća stabala, a važnu ulogu ima sustav navodnjavanja koji stvara najbolje uvjete za zdravo drveće.