DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2021 str. 63     <-- 63 -->        PDF

izražena u šumama kompleksnijih strukturnih karakteristika (Holopainen i dr. 2014, White i dr. 2016).
Mogućnost primjene digitalne fotogrametrije, odnosno aerosnimaka u izmjeri šuma, nalazi se u fokusu brojnih istraživanja tijekom proteklih 10-ak godina, a detaljan pregled provedenih istraživanja prikazali su White i dr. (2016) i Goodbody i dr. (2019). Rezultati procjene strukturnih varijabli su najčešće evaluirani na razini plohe, a tek u manjem broju istraživanja i na razini sastojine odnosno odsjeka (Bohlin i dr. 2012, Rahlf i dr. 2014, Gobakken i dr. 2015, Pitt i dr. 2015, Stepper i dr. 2015, Puliti i dr. 2016, Iqbal i dr. 2019). U svim navedenim istraživanjima istaknut je velik potencijal digitalne aerofotogrametrije (DAP, prema engl. digital aerial photogrammetry) uz naglasak na njenu financijsku isplativost u usporedbi s ALS tehnologijom, ali i klasičnim terenskim mjerenjima. Iako oblaci točaka ili DMVK dobiveni iz aerosnimaka i DAP pružaju znatno slabiju karakterizaciju vertikalne strukture šumskih sastojina nego što to daje ALS tehnologija, navedena istraživanja ukazuju tek na neznatne razlike između dviju tehnologija (DAP i ALS) pri procjeni strukturnih varijabli šumskih sastojina.
Budući da je u većini dosadašnjih istraživanja temeljenim na ABA pristupu evaluirana točnost procjene strukturnih varijabli na razini plohe, a u znatnoj manjoj mjeri na razini sastojine (odsjeka), Balenović i dr. (2017) razvili su fotogrametrijsku metodu procjene strukturnih elemenata šumskih sastojina na razini sastojine (SBA, prema engl. stand-based approach). SBA metoda odnosno pristup, temeljen je na postojećim fotogrametrijskim materijalima (aerosnimke iz topografskih nacionalnih snimanja, službeni DMR) te podacima postojećih šumskogospodarskih planova. Osnovni preduvjet za primjenu SBA je približno vremensko poklapanje aerosnimanja te terenskog prikupljanja podataka korištenog šumskogospodarskog plana.
Kao i kod klasičnog ABA pristupa, i kod SBA pristupa je prvotno potrebno izraditi modele (jednadžbe) za procjenu strukturnih elemenata sastojina. Međutim, u ovom slučaju, modeli se izrađuje na određenom broju odsjeka sličnih strukturnih karakteristika (npr. uređajni razred), gdje se kao nezavisne varijable koriste metrički podaci čitavih odsjeka dobiveni iz aerosnimaka, a kao zavisne varijable se koriste podaci iz šumskogospodarskih planova. Za razliku od klasičnog ABA pristupa, SBA ne zahtijeva dodatna terenska mjerenja za uspostavu modela, te stoga predstavlja brz, jednostavan i ekonomičan način procjene strukturnih elemenata šumskih sastojina. Nadalje, pretpostavka je da se tako izrađeni modeli mogu koristiti i u drugim šumskim predjelima te sastojinama sličnih karakteristika. Stoga ovaj rad predstavlja nastavak prethodnog istraživanja (Balenović i dr. 2017) te ima za cilj dodatno istražiti i evaluirati učinkovitost i točnost SBA pristupa i razvijene fotogrametrijske metode za procjenu strukturnih elemenata sastojina. Konkretno, u ovom radu će se na području šuma hrasta lužnjaka Pokupskog bazena testirati mogućnost korištenja SBA metode, kao i postojećih fotogrametrijskih modela procjene sastojinskog volumena izrađenih za šume hrasta lužnjaka Spačvanskog bazena.
MATERIJAL I METODE
MATERIAL AND METHODS
Područje istraživanja i referentni terenski podaci – Study area and field reference data
Istraživanje je provedeno na području nizinskih šuma hrasta lužnjaka gospodarske jedinice Jastrebarski lugovi (Uprava šuma Podružnica Karlovac) smještene u središnjem dijelu Hrvatske, u neposrednoj blizini Jastrebarskog. Gospodarska jedinica čini sastavni dio šumskog kompleksa Pokupski bazen. Istraživanjem je obuhvaćeno 87 odsjeka uređajnog razreda hrasta lužnjaka starosti od 30 do 170 godina ukupne površine 1257,48 ha (slika 1). Jednodobne sastojine hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na odabranom području uglavnom su mješovite, gdje su uz hrast lužnjak od ostalih vrsta drveća u značajnoj mjeri prisutni obični grab (Carpinus betulus L.), poljski jasen (Fraxinus angustifolia L.) i crna joha (Alnus glutinosa Gaertn.). Sastojine su uglavnom na II. i III. bonitetu staništa, dok se tek 7 odabranih sastojina nalazi na I. bonitetu staništa. Strukturne karakteristike odabranih sastojina na području istraživanja prikazane su u tablici 1. Nadmorska visina odabranog područja kreće se u rasponu od 105 do 121 m. Tla su hidromorfna, pretežno ravničarski pseudoglej (Mayer 1966), a prema Svjetskoj referentnoj osnovici za tlo (WRB 2006) klasificirana su kao luvični stagnozol. Klima je umjereno topla sa srednjom godišnjom temperaturom 10,6°C i padalinama od 962 mm godišnje (podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda za najbližu meteorološku postaju za razdoblje 1981.-2010.).
Kao referentni podaci za validaciju fotogrametrijski procijenjenog volumena korišteni su podaci o volumenu sastojina (volumen krupnog drva iznad 7 cm) iz važeće Osnove gospodarenja (2014.-2023.). Budući da je između vremena izrade Osnove gospodarenja odnosno terenskog prikupljanja podataka i vremena aerosnimanja postojao vremenski razmak od oko 1,5 godine, volumenu svake sastojine pridodan je 1,5 tečajni godišnji prirast iskazan u Osnovi. Također, kao referentne sastojine odabrane su samo one u kojima nije bilo značajnih sječa u vremenskom razdoblju od početka važenja Osnove gospodarenja (početak 2014. g.) do aerosnimanja (ljeto 2015. g.).
Fotogrametrijski materijal – Photogrammetric material
Fotogrametrijski materijal korišten u radu nabavljen je od Državne geodetske uprave (DGU), a sastojao se od aerosnimaka te trodimenzionalnih (3D) vektorskih podataka terena.