DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2021 str. 100     <-- 100 -->        PDF

Prof. dr. sc. Dragutin Pičman (12.03.1948. – 04.09.2021.)
Prof. dr. sc.
Tibor Pentek
Još uvijek se s nevjericom i tugom u srcu prisjećamo 4. rujna ove godine, kada nas je sve neugodno iznenadila i rastužila vijest da je u 74. godini života preminuo Dragutin Pičman, ugledni profesor u mirovini Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.
Odlaskom profesora Dragutina Pičmana svi smo puno izgubili, obitelj dragoga, brižnoga i punoga razumijevanja supruga, oca i djeda; kolegice i kolege susretljivoga kolegu s kojim su mogli otvoreno i iskreno raspravljati o stručnim, ali i drugim životnim, svakodnevnim temama; prijatelji pristupačnu osobu koja je uvijek bila spremna saslušati, dati savjet i pružiti podršku u najtežim trenucima, u onima u kojima se pravi prijatelji prepoznaju; Fakultet šumarstva i drvne tehnologije nastavnika koji je dugi niz godina bio omiljeni profesor mnogih generacija studenata; šumarska struka cijenjenog znanstvenika i stručnjaka; a svi zajedno iznimna čovjeka širokih obzora, čovjeka blage naravi te velika i dobra srca.
Profesor Dragutin Pičman rođen je 12. ožujka 1948. godine u Karlovcu. Osnovnoškolsko obrazovanje stekao je u Pisarovini, a srednjoškolsko obrazovanje završetkom gimnazije u Karlovcu. Školovanje je nastavio na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je na Šumarsko-gospodarskom odjelu diplomirao 29. siječnja 1974. godine. U kolovozu iste godine profesor Pičman se kao mladi inženjer pripravnik zapošljava u Rasadniku „Mirkovec“ Poljoprivredne zadruge Začretje, u koji svakodnevno putuje iz Zagreba. Nakon pripravničkog staža postaje rukovoditelj proizvodnje bilja, a radi i na poslovima projektiranja novih i održavanja postojećih hortikulturnih objekata. U rasadniku „Mirkovec“ ostaje do početka rujna 1977. godine.
Od 3. listopada 1977. profesor se zapošljava kao asistent na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Katedri za šumska transportna sredstva i građevinarstvo, na kolegiju Šumska transportna sredstva (danas Šumske prometnice). Od tada, pa sve do odlaska u zasluženu mirovinu 01. listopada 2013. godine, traje njegova bogata i plodonosna nastavna, znanstvena i stručna karijera na Šumarskom fakultetu u Zagrebu.
Vrlo je teško, skoro pa i nemoguće, u nekoliko rečenica iskazati bogatstvo nastavno-znanstveno-stručne karijere našeg profesora Dragutina Pičmana te predanost dužnostima koje obnašao tijekom svojeg 36 godišnjeg rada na Šumarskom fakultetu.
Profesor je na matičnom Fakultetu magistrirao 1983., a doktorirao 1993. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta na kolegiju Šumske komunikacije izabran je 1997. godine, u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora 2009. godine, a u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora 2013. godine.
U dva je dvogodišnja mandata, od 1999. do 2003. godine obnašao dužnost pročelnika Zavoda za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, iznimno značajnog Zavoda Fakulteta u kojemu su tada bila objedinjena sva znanstvena i stručna istraživanja koja su znanstvenici Šumarskog odsjeka provodili.
Profesor Dragutin Pičman bio je dugogodišnji član Odbora za šume Šumarskog fakulteta, Odbora koji upravlja fakultetskim Nastavno-pokusnim šumskim objektima, a posebno je, s obzirom na znanstveno i stručno područje njegova djelovanja, bio zadužen za održavanje postojeće te razvoj i unaprjeđenje buduće mreže šumske prometne infrastrukture NPŠO-a. Jedno kraće vrijeme obašao je i dužnost zamjenika upravitelja NPŠO-a Zalesina.
U svome je nastavnome radu na početku radio kao suradnik na Fakultetu, kasnjije kao asistent te naposlijetku nastavnik; kasnije kao docent, izvanredni i redoviti profesor, sudjelovao u izvođenju nastave na dodiplomskim studijima Šumarstvo i Drvna tehnologija na oba fakultetska odsjeka, Šumarskom i Drvnotehnološkom. Sudjelovao je i u izvođenju nastave na poslijediplomskim specijalističkim,

ŠUMARSKI LIST 11-12/2021 str. 101     <-- 101 -->        PDF

poslijediplomskom magistarskom i poslijediplomskom doktorskom studiju koje je provodio Šumarski fakultet.
Aktivno je sudjelovao u reformi studijskih programa Fakulteta svih razina studija, te prelasku na „Bolonjski“ model studiranja. Bio je voditelj poslijediplomskog specijalističkog studija Šumske prometnice te nositelj i sunositelj većeg broja kolegija na preddiplomskim, diplomskim, poslijediplomskim specijalističkim i poslijediplomskom doktorskom studiju, od kojih je mnoge uveo, a mnoge unaprijedio.
Profesor je bio mentor velikog broja završnih i diplomskih radova te član povjerenstava za njihovu obranu. Studenti su znali prepoznati njegovu stručnost i veliko znanje koje je posjedovao, ali istovremeno i profesorovu otvorenost prenošenju znanja studentima na njima razumljiv način, često praćen slikovitim i kasnije dugo pamtljivim primjerima iz prakse. Zbog toga su ga, ali i zbog njegove strpljivosti u mentoriranju, studenti vrlo rado odabirali za mentora. Bio je mentorom i tri poslijediplomska magistarska te jednog poslijediplomskog doktorskog rada.
Profesor Dragutin Pičman je iznimno dobro shvaćao šumarstvo kao struku koja počiva na biološkim, tehničkim i organizacijsko-ekonomskim znanjima, ali je uvijek iznova naglašavao važnost tehničke komponente u obrazovanju inženjera šumarstva, a u rješavanju stručnih šumarskih problema čvrsto je zagovarao inženjerski pristup.
Njegove kvalitete kao nastavnika bile su prepoznate i izvan granica Republike Hrvatske, pa je nekoliko godina, uza svoje nastavničke obaveze na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, paralelno bio nositelj kolegija Šumske komunikacije na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
U prosincu 2007. godine iz tiska je izašao sveučilišni udžbenik profesora Dragutina Pičmana pod nazivom „Šumske prometnice“ na kojemu je profesor vrlo intenzivno radio nekoliko godina, a koji predstavlja kapitalno djelo za šumarsku struku u njezinu dijelu koji se bavi šumskom prometnom infrastrukturom.
Uz navedeni je udžbenik profesor napisao i tri interne skripte kao pomoć studentima pri pripremi ispita iz kolegija Uređivanje bujica, Strojevi u gradnji i održavanju šumskih prometnica i Parkovna tehnika i uređaji te na taj način unaprijedio i oplemenio nastavni proces, još jednom dokazavši da su mu studenti uvijek bili na prvome mjestu.
Prof. dr. sc. Dragutin Pičman sudjelovao je kao autor ili koautor referata/izlaganja na više od 25 domaćih i međunarodnih, znanstvenih i stručnih skupova, a izlagani referati su objavljeni u znanstvenim knjigama, zbornicima radova ili zbornicima sažetaka.
Profesor Pičman ostavio nam je i bogati opus samostalnih i koautorskih radova, preko 50 znanstvenih i stručnih radova te veći broj poglavlja u monografijama i znanstvenim knjigama.
Svoju sklonost crtanju i iznimnu percepciju prostora realizirao je kroz 10-ak glavnih hortikulturnih projekata te 50-ak glavnih projekata šumskih cesta.
Kao voditelj projekta, voditelj teme ili suradnik, sudjelovao je na 20-ak znanstveno-istraživačkih, razvojnih i stručnih projekata različitih naručitelja.
Bio je član uredničkoga vijeća znanstvenih časopisa Šumarski list, Mehanizacija šumarstva, Nova mehanizacija šumarstva te Croatian Jornal of Forest Engeenering.
Naš profesor, suprug, otac i djed, bio je iznimno inteligentan, organiziran, odgovoran, pedantan, marljiv i iznad svega ponosan i pravedan čovjek. Uvijek je imao svoje mišljenje i stav i bio ga je spreman argumentirano braniti. Izuzetno se ponosio svojom obitelji, suprugom, djecom i unucima.
Ljudi ne umiru sve dok god postoje sjećanja na njih, njihov život i njihova djela. Dragi profesore, tvoji te studenti, tvoji kolege i suradnici, tvoji prijatelji nikada neće zaboraviti, jer si ostavio neizbrisiv trag u njihovom radu i životu.
Za sve što si učinio za Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu te za našu šumarsku struku, neka ti je vječna slava i hvala.
Ožalošćenoj obitelji profesora Dragutina Pičmana, svim njegovim prijateljima i kolegama, upućujem izraze najiskrenije sućuti u ime svih zaposlenika i studenata Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije te u svoje osobno