DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2021 str. 95 <-- 95 --> PDF |
illyricus, Hypochoeris illyrica, Silene Reiseri, Seseli bosnense (= Seseli elatum subsp. Gouanii), Euphorbia montenegrina, Centaurea dobrunae (= Centaurea derventana var. Dobrunae), Stachys serpentinus, Micromeria (Satureia) albanica, Satureia majoranifolia (=Clinopodium majoranifolium (Mill.) Iamonico et Bogdanović), Seseli hercegovinum, Iris varbosania (=Iris × germanica L.), Scrophularia tristis, Euphorbia Gregersenii, Satureia (Calamintha) oronthia (=Acinos orontius (K. Maly) Šilić), Campanula tarana (=Campanula hercegovina Degen et Fiala), Thymus jugoslavicus (= Thymus jankae var. jugoslavicus (K.Malý) Ronniger), Carduus illyricus (=Carduus malyi Greuter), Salvia varbossania (=Salvia pratensis L. var. varbossania K. Maly.), Myosotis Ronnigeri. Osim navedenih vrsta Maly opisuje preko stotinu novih vrsta, podvrsta i varijeteta npr.: Vicia oroboides var. Sarajvoensis, Euphorbia carniolica var. Varbossania, Euphrasia liburnica var. bosnensis, Crepis aurea var. bosniaca, Knautia Pančićii var. hercegovinica... Njegov rad su prepoznali brojni svjetski poznati floristi, tako da su po njegovom imenu davali imena biljnim vrstama npr.: Hieracium Maly Caroli G. Schneider, Thymus Malyi Ronniger, Moehringia Malyii Hayek, Alchemila Malyi Rothmaler, Potentilla Malyana Borbas (= Potentilla australis var. malyana (Borb s ex K.Malý)) Beck, Knautia dinarica (Murb.) Borb. var. Malyana Szabo., Melampirum ambiguum Soo var. Malyi Ronniger, Phoma Maly Kirschstein, ... U dendrološkom smislu posebno se ističe njegov rad o novom bosanskom varijetetu javora gluhača (Acer obtusatum var. bosniacum) kao i opsežna monografija o Pančićevoj omorici. Bio je jedan od pionira zaštite prirode u BiH. Pomagao je akademiku Nedeljku Košaninu u pisanju trećeg dijela Flore Bosne i Hercegovine. Nakon njegove smrti dobio je zadatak da napiše četvrti dio Flore BIH, ali uspio je objaviti samo prvi tom četvrtog dijela Flore (sa četiri obrađena roda). Kod završavanja drugog toma zatekla ga je iznenadna smrt. Nekim slučajem posljednja stranica na kojoj je radio ostala je otvorena na rodu Stachys, za koji je bio zasigurno jedan od najboljih poznavatelja u ondašnjoj Europi. Kao čovjek Karlo Maly je bio povučen i skroman. Za njega gotovo da nije postojao neki drugi svijet osim svijeta biljaka. Njegov znanstveni opus od 90 radova govori o velikoj produktivnosti bez čijih se znanstvenih rezultata danas ne može zamisliti ozbiljniji botanički rad u Bosni i Hercegovini. Volio je Bosnu i Hercegovinu i grad Sarajevo, što se može vidjeti po brojnim nazivima vrsta, podvrsta ili varijeteta biljaka kojima je dao naziv po Bosni ili Hercegovini ili Sarajevu. Pred kraj II svjetskog rata 1944. godine napustio je BiH i otišao je u Austriju. Tamo nije mogao izdržati bez Zemaljskog muzeja i svijeta biljaka BiH te se na njegovu molbu vlastima FNRJ vratio 1945. godine. Među znanstvenicima postoji nekoliko skupina koje se međusobno razlikuju, ne samo po predmetu svog istraživanja flore, načinu sakupljanja i sređivanja herbarskog materijala, načinu uređivanja muzejskog botaničkog rada, nego i po načinu na koji rezultate rada iznose u javnost. Dok jedni svaki svoj, pa i najmanji uspjeh uveličavaju, dotle drugi u tišini i daleko od dnevnih reklama daju nauci značajne i važne priloge. Za njih šira javnost uglavnom i ne zna. O njima se obično piše najčešće nakon što završe svoj tihi i povučeni život. U ovu drugu skupinu znanstvenika pripada Karlo Maly, čije ime zauzima vrlo važno mjesto u nizu istaknutih svjetskih florista. Kada čovjek vidi sve ono što je učinio ovaj marljivi i daroviti čovjek, onda se mora zapitati: „Je li moguće da je to sve učinio jedan čovjek, i to za nešto više od pet decenija svoga rada? Zar je moguće sve to savladati, sav sakupljeni materijal klasificirati, obraditi mnoge kritične biljne skupine, obići tolike bosansko-hercegovačke planine, formirati botanički vrt, uspostaviti herbarijsku zbirku, formirati botaničku biblioteku?!“ Ponekad se stječe dojam da zaboravljamo ovakve velikane koji su postavili znanstvene temelje u BiH. Potrebno je napomenuti da su na dva mjesta postavljena obilježja o ovom znanstveniku. Prvo obilježje je spomen ploča na Ravnoj planini kod Pala ( koju su postavili jugoslavenski biolozi povodom 100. godina od njegovog rođenja), a drugo mjesto je ulica na Ilidži koja od 2014. godine nosi njegovo ime. Sada i na ovome mjestu sjećamo ga se povodom njegove 70.-godišnjice smrti i zahvaljujemo mu za njegov cjelokupni radni i znanstveni opus. |