DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2021 str. 94     <-- 94 -->        PDF

Tihi velikan – 70. godina od kako nas je napustio Karlo Maly
Sead Vojniković
Ove godine se navršava 70. godina kako nas je napustio velikan prirodoslovnih, posebno florističkih istraživanja u Bosni i Hercegovini (BiH) Karlo Maly. Iako po prezimenu Maly (Mali) njegov životni i radni opus pokazuje da je uz Beck von Mannagetta-u bio jedan on najvećih i najznačajnijih istraživača flore BiH.
Karlo (njem. Carl) Maly rođen je u Beču 24. 10. 1874. godine. Bio je sin botaničara i nadglednika dvorskih vrtova Franje Malya. Njegova majka bila je kći poznatog botaničara Hillebrandt-a. Rana mladost i okruženje prirodom i istraživačima u prirodnim znanostima utjecali su zasigurno na njega da zavoli prirodni i znanstveni svijet.
Iako mu je školovanje bilo općeg karaktera i vrlo kratko (bez formalnog prirodoslovnog ili botaničkog obrazovanja) uspio je napraviti uspjeh svjetskih razmjera u botanici i floristici. Nakon šestoga razreda realne gimnazije u Beču napušta školovanje i kreće u službu kao činovnik bivše Južne željeznice u Bolcanu (Italija), gdje je službovao od 1895. do 1897. Iste godine prelazi u Bosnu u kojoj ostaje do smrti 1951. godine. U Bosni i Hercegovini je od 1897. sve do 1913. godine službovao kao željeznički komesar i šef skladišta materijala.
Naslijedivši od svojih roditelja naklonost botaničkim istraživanjima, od svoje je mladosti započeo istraživati floru. Oko 1892. godine istraživao je biljni svijet u okolici Tuzle (u koju dolazi u posjet svojoj sestri), a godine 1893. godine (sa 19. godina) objavljuje prvi botanički rad u Raspravama Zoološko – botaničkog društva u Beču. Od tada sve svoje slobodno vrijeme posvećuje florsitičkim istraživanjima. Za nekoliko godina rada i istraživanja postao je poznati i priznati botaničar i florističar, čije je poznavanje biljnog svijeta bilo na zavidnoj visini. Nije nikakvo čudo da su njegove brojne publikacije toga vremena pobudile interes drugih austrijskih botaničara. Dolaskom u Bosnu i Hercegovinu 1897. godine bavio se herbariziranjem i proučavanjem flore okolice Sarajeva. U Zemaljskom muzeju u Sarajevu (jedina znanstvena ustanova u BiH u to vrijeme) postojao je botanički odjel kojim je rukovodio poznati botaničar Franjo Fiala (umro je 1898. godine). Nakon njegove smrti, kao volonter suradnik, u tom odjelu pojavljuje se Karlo Maly, a već sljedeće godine tiska u Glasniku Zemaljskog muzeja opsežan rad o flori okolice Sarajeva. 
II internacionalni kongres botaničara održao se u Beču 1905. godine, a stručna ekskurzija sudionika odvijala se kroz Bosnu i Hercegovinu (Dubrovnik – Sarajevo – Banja Luka). Ekskurziju je uz Dr. A. Ginzbeger-a organizirao Maly koji tada piše stručni vodič u kojemu obrađuje floru i vegetaciju „ilirskih zemalja“.
Godine 1913. godine izabran je za kustosa botaničkog odjela sarajevskog Zemaljskog muzeja, u kojem svojstvu je ostao sve do godine 1937. godine kada odlazi u mirovinu. Za vrijeme svoga rada u Zemaljskom muzeju unaprijedio je rad botaničkog odjela. Zanimljivo je da je prilikom izbora za rukovodioca botaničkog odjela imao vrhunske protukandidate (Dr. A. Ginzbeger i Dr. L. Adamović). Predsjednik Komisije za izbor Dr. Beck von Mannagetta izabrao je Malya. Nakon izbora unaprijedio je rad botaničkog odjela muzeja stvaranjem herbarskih zbirki, botaničke biblioteke i botaničkog vrta. Ubrzo je botanički odjel Zemaljskog muzeja u Sarajevu prerastao u prepoznatljivu znanstvenu ustanovu na regionalnoj i europskoj razini.
Osim biblioteke i botaničkog vrta (jedinog i sada u BiH) posebno se treba osvrnuti na rad na herbarskoj zbirci. Osim biljaka koje je on sakupljao na terenu u zbirku su uvršteni i mnogi herbariji drugih botaničara koji su radili i sakupljali herbarijski materijal po BiH npr.: najstarija i kompletna zbirka najstarijeg BiH herbara pruskog konzula O. Blau-a i botaničara Hillebrandt-a. Također je putem razmjene sa drugim europskim institucijama stvorio solidan komparativni materijal. Posebnu vrijednost zbirke koju je Maly stvorio je ta, jer je herbarijski materijal slao specijalistima na reviziju te je ova zbirka postala jedna od najvrijednijih i najrespektabilnijih na Balkanu.
Karlo Maly je obišao cijelu Bosnu i Hercegovinu osim zapadnih i sjeverozapadnih dijelova. Osim okolice Sarajeva (posebno Trebevića) istražio je sljedeće planine: Bjelašnicu, Treskavicu, Jahorinu, Vranicu, Bukovik, Prenj, Čvrsnicu, Bitovnju, Preslicu, Zelengoru, Visočicu te prokrstario okolice sljedećih mjesta: Foče, Višegrada, Tuzle, Zavidovića, Konjica, Jablanice, Dobruna. 
Opisao je velik broj novih vrsta nepoznatih za svijet i BiH npr.: Pedicularis Hoermanniana, Satureia (Calamitha) Bosniaca, Hieracium Trebevićeanium, Satureia (Calamitha) Varbossania, Edreianthus Hercegovinus, Leontodon

ŠUMARSKI LIST 9-10/2021 str. 95     <-- 95 -->        PDF

illyricus, Hypochoeris illyrica, Silene Reiseri, Seseli bosnense (= Seseli elatum subsp. Gouanii), Euphorbia montenegrina, Centaurea dobrunae (= Centaurea derventana var. Dobrunae), Stachys serpentinus, Micromeria (Satureia) albanica, Satureia majoranifolia (=Clinopodium majoranifolium (Mill.) Iamonico et Bogdanović), Seseli hercegovinum, Iris varbosania (=Iris × germanica L.), Scrophularia tristis, Euphorbia Gregersenii, Satureia (Calamintha) oronthia (=Acinos orontius (K. Maly) Šilić), Campanula tarana (=Campanula hercegovina Degen et Fiala), Thymus jugoslavicus (= Thymus jankae var. jugoslavicus (K.Malý) Ronniger), Carduus illyricus (=Carduus malyi Greuter), Salvia varbossania (=Salvia pratensis L. var. varbossania K. Maly.), Myosotis Ronnigeri. Osim navedenih vrsta Maly opisuje preko stotinu novih vrsta, podvrsta i varijeteta npr.: Vicia oroboides var. Sarajvoensis, Euphorbia carniolica var. Varbossania, Euphrasia liburnica var. bosnensis, Crepis aurea var. bosniaca, Knautia Pančićii var. hercegovinica...
Njegov rad su prepoznali brojni svjetski poznati floristi, tako da su po njegovom imenu davali imena biljnim vrstama npr.: Hieracium Maly Caroli G. Schneider, Thymus Malyi Ronniger, Moehringia Malyii Hayek, Alchemila Malyi Rothmaler, Potentilla Malyana Borbas (= Potentilla australis var. malyana (Borb s ex K.Malý)) Beck, Knautia dinarica (Murb.) Borb. var. Malyana Szabo., Melampirum ambiguum Soo var. Malyi Ronniger, Phoma Maly Kirschstein, ...
U dendrološkom smislu posebno se ističe njegov rad o novom bosanskom varijetetu javora gluhača (Acer obtusatum var. bosniacum) kao i opsežna monografija o Pančićevoj omorici. Bio je jedan od pionira zaštite prirode u BiH. Pomagao je akademiku Nedeljku Košaninu u pisanju trećeg dijela Flore Bosne i Hercegovine. Nakon njegove smrti dobio je zadatak da napiše četvrti dio Flore BIH, ali uspio je objaviti samo prvi tom četvrtog dijela Flore (sa četiri obrađena roda). Kod završavanja drugog toma zatekla ga je iznenadna smrt. Nekim slučajem posljednja stranica na kojoj je radio ostala je otvorena na rodu Stachys, za koji je bio zasigurno jedan od najboljih poznavatelja u ondašnjoj Europi.
Kao čovjek Karlo Maly je bio povučen i skroman. Za njega gotovo da nije postojao neki drugi svijet osim svijeta ­biljaka.
Njegov znanstveni opus od 90 radova govori o velikoj produktivnosti bez čijih se znanstvenih rezultata danas ne može zamisliti ozbiljniji botanički rad u Bosni i Hercegovini. Volio je Bosnu i Hercegovinu i grad Sarajevo, što se može vidjeti po brojnim nazivima vrsta, podvrsta ili varijeteta biljaka kojima je dao naziv po Bosni ili Hercegovini ili Sarajevu. Pred kraj II svjetskog rata 1944. godine napustio je BiH i otišao je u Austriju. Tamo nije mogao izdržati bez Zemaljskog muzeja i svijeta biljaka BiH te se na nje­go­vu molbu vlastima FNRJ vratio 1945. godine.
Među znanstvenicima postoji nekoliko skupina koje se međusobno razlikuju, ne samo po predmetu svog istraživanja flore, načinu sakupljanja i sređivanja herbarskog materijala, načinu uređivanja muzejskog botaničkog rada, nego i po načinu na koji rezultate rada iznose u jav­nost. Dok jedni svaki svoj, pa i najmanji uspjeh uveličavaju, dotle drugi u tišini i daleko od dnevnih reklama daju nauci značajne i važne priloge. Za njih šira javnost uglavnom i ne zna. O njima se obično piše najčešće nakon što završe svoj tihi i povučeni život. U ovu drugu skupinu znanstvenika pripada Karlo Maly, čije ime zauzima vrlo važno mjesto u nizu istaknutih svjetskih florista. Kada čovjek vidi sve ono što je učinio ovaj marljivi i daroviti čovjek, onda se mora zapitati: „Je li moguće da je to sve učinio jedan čovjek, i to za nešto više od pet decenija svoga rada? Zar je moguće sve to savladati, sav sakupljeni materijal klasificirati, obraditi mnoge kritične biljne skupine, obići tolike bosansko-hercegovačke planine, formirati botanički vrt, uspostaviti herbarijsku zbirku, formirati botaničku biblioteku?!“
Ponekad se stječe dojam da zaboravljamo ovakve velikane koji su postavili znanstvene temelje u BiH. Potrebno je napomenuti da su na dva mjesta postavljena obilježja o ovom znanstveniku. Prvo obilježje je spomen ploča na Ravnoj planini kod Pala ( koju su postavili jugoslavenski biolozi povodom 100. godina od njegovog rođenja), a drugo mjesto je ulica na Ilidži koja od 2014. godine nosi njegovo ime. Sada i na ovome mjestu sjećamo ga se povodom njegove 70.-godišnjice smrti i zahvaljujemo mu za njegov cjelokupni radni i znanstveni opus.