DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2021 str. 94     <-- 94 -->        PDF

Tihi velikan – 70. godina od kako nas je napustio Karlo Maly
Sead Vojniković
Ove godine se navršava 70. godina kako nas je napustio velikan prirodoslovnih, posebno florističkih istraživanja u Bosni i Hercegovini (BiH) Karlo Maly. Iako po prezimenu Maly (Mali) njegov životni i radni opus pokazuje da je uz Beck von Mannagetta-u bio jedan on najvećih i najznačajnijih istraživača flore BiH.
Karlo (njem. Carl) Maly rođen je u Beču 24. 10. 1874. godine. Bio je sin botaničara i nadglednika dvorskih vrtova Franje Malya. Njegova majka bila je kći poznatog botaničara Hillebrandt-a. Rana mladost i okruženje prirodom i istraživačima u prirodnim znanostima utjecali su zasigurno na njega da zavoli prirodni i znanstveni svijet.
Iako mu je školovanje bilo općeg karaktera i vrlo kratko (bez formalnog prirodoslovnog ili botaničkog obrazovanja) uspio je napraviti uspjeh svjetskih razmjera u botanici i floristici. Nakon šestoga razreda realne gimnazije u Beču napušta školovanje i kreće u službu kao činovnik bivše Južne željeznice u Bolcanu (Italija), gdje je službovao od 1895. do 1897. Iste godine prelazi u Bosnu u kojoj ostaje do smrti 1951. godine. U Bosni i Hercegovini je od 1897. sve do 1913. godine službovao kao željeznički komesar i šef skladišta materijala.
Naslijedivši od svojih roditelja naklonost botaničkim istraživanjima, od svoje je mladosti započeo istraživati floru. Oko 1892. godine istraživao je biljni svijet u okolici Tuzle (u koju dolazi u posjet svojoj sestri), a godine 1893. godine (sa 19. godina) objavljuje prvi botanički rad u Raspravama Zoološko – botaničkog društva u Beču. Od tada sve svoje slobodno vrijeme posvećuje florsitičkim istraživanjima. Za nekoliko godina rada i istraživanja postao je poznati i priznati botaničar i florističar, čije je poznavanje biljnog svijeta bilo na zavidnoj visini. Nije nikakvo čudo da su njegove brojne publikacije toga vremena pobudile interes drugih austrijskih botaničara. Dolaskom u Bosnu i Hercegovinu 1897. godine bavio se herbariziranjem i proučavanjem flore okolice Sarajeva. U Zemaljskom muzeju u Sarajevu (jedina znanstvena ustanova u BiH u to vrijeme) postojao je botanički odjel kojim je rukovodio poznati botaničar Franjo Fiala (umro je 1898. godine). Nakon njegove smrti, kao volonter suradnik, u tom odjelu pojavljuje se Karlo Maly, a već sljedeće godine tiska u Glasniku Zemaljskog muzeja opsežan rad o flori okolice Sarajeva. 
II internacionalni kongres botaničara održao se u Beču 1905. godine, a stručna ekskurzija sudionika odvijala se kroz Bosnu i Hercegovinu (Dubrovnik – Sarajevo – Banja Luka). Ekskurziju je uz Dr. A. Ginzbeger-a organizirao Maly koji tada piše stručni vodič u kojemu obrađuje floru i vegetaciju „ilirskih zemalja“.
Godine 1913. godine izabran je za kustosa botaničkog odjela sarajevskog Zemaljskog muzeja, u kojem svojstvu je ostao sve do godine 1937. godine kada odlazi u mirovinu. Za vrijeme svoga rada u Zemaljskom muzeju unaprijedio je rad botaničkog odjela. Zanimljivo je da je prilikom izbora za rukovodioca botaničkog odjela imao vrhunske protukandidate (Dr. A. Ginzbeger i Dr. L. Adamović). Predsjednik Komisije za izbor Dr. Beck von Mannagetta izabrao je Malya. Nakon izbora unaprijedio je rad botaničkog odjela muzeja stvaranjem herbarskih zbirki, botaničke biblioteke i botaničkog vrta. Ubrzo je botanički odjel Zemaljskog muzeja u Sarajevu prerastao u prepoznatljivu znanstvenu ustanovu na regionalnoj i europskoj razini.
Osim biblioteke i botaničkog vrta (jedinog i sada u BiH) posebno se treba osvrnuti na rad na herbarskoj zbirci. Osim biljaka koje je on sakupljao na terenu u zbirku su uvršteni i mnogi herbariji drugih botaničara koji su radili i sakupljali herbarijski materijal po BiH npr.: najstarija i kompletna zbirka najstarijeg BiH herbara pruskog konzula O. Blau-a i botaničara Hillebrandt-a. Također je putem razmjene sa drugim europskim institucijama stvorio solidan komparativni materijal. Posebnu vrijednost zbirke koju je Maly stvorio je ta, jer je herbarijski materijal slao specijalistima na reviziju te je ova zbirka postala jedna od najvrijednijih i najrespektabilnijih na Balkanu.
Karlo Maly je obišao cijelu Bosnu i Hercegovinu osim zapadnih i sjeverozapadnih dijelova. Osim okolice Sarajeva (posebno Trebevića) istražio je sljedeće planine: Bjelašnicu, Treskavicu, Jahorinu, Vranicu, Bukovik, Prenj, Čvrsnicu, Bitovnju, Preslicu, Zelengoru, Visočicu te prokrstario okolice sljedećih mjesta: Foče, Višegrada, Tuzle, Zavidovića, Konjica, Jablanice, Dobruna. 
Opisao je velik broj novih vrsta nepoznatih za svijet i BiH npr.: Pedicularis Hoermanniana, Satureia (Calamitha) Bosniaca, Hieracium Trebevićeanium, Satureia (Calamitha) Varbossania, Edreianthus Hercegovinus, Leontodon