DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2021 str. 90     <-- 90 -->        PDF

otvorenu ranu, podložnu za ulazak infektivnih spora gljive C. parasitica. Cijepljenje se provodi u četvrtoj godini uzgoja podloge, a prvi se plodovi dobivaju u sedmoj godini. Koristi se također i metoda cijepljenja na engleski spoj (slika 5), no postotak preživljenja biljaka je varijabilan. Osim cijepljenja plemki na mlade podloge, na području Lovrana primjenjuje se i cijepljenje na starije jedinke, odnosno kao podloge koriste se odrasla stabla. Pritom je mjesto cijepa visoko na deblu, na visini od nekoliko metara. Ovim se načinom cijepljenja revitaliziraju postojeća stabla, a iz novonastalih cijepova se razvijaju plodne grane koje su već na visini krošanja okolnih stabala.
U novije vrijeme također se sade i hibridi europskog i japanskog kestena koji, zahvaljujući otpornosti japanskog kestena, mogu preživjeti infekciju vrstama Phytophthora spp. (Pereira-Lorenzo i sur. 2010). Najčešći su ‘Bouche de Betizac’, koji je također otporan i na osu šiškaricu (Dryocosmus kuriphilus Yasumatsu), te ‘Marsol’, ‘Marigoule’, ‘Maraval’ i ‘Preccoce Miguele’. Budući da se ovo svojstvo može očuvati jedino vegetativnim putem, hibridi se također razmnožavaju heterovegetativno, ksenovegetativno, transplatacijom ili cijepljenjem neotpornih (manje otpornih) plemki na otporne podloge. Neki rasadnici u Hrvatskoj cijepe ove otporne hibride na klonske podloge koje nabavljaju izravno iz europskih rasadnika. Takve su podloge također i mikorizirane (Drvodelić 2019). Najbolje rezultate postiže hibrid ‘Bouche de Betizac’, koji se najčešće i sadi, dok se ‘Maraval’, ‘Marsol’ i ‘Precoce Migoule’ sade kao oprašivači nasada. Ova su četiri hibrida i na sortnoj listi Republike Hrvatske. Prikladni oprašivači također su i kultivari ‘Soutovello’, ‘Almofrei’, ‘Marigoule’ i ‘Grandiosa’. Za nasade površina od dva do deset hektara, moguće je ostvariti državne poticaje, dok je za ekološki uzgoj iznos poticaja još i veći (NN 21/2019, Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2019. godinu).
Osim hibridnih kultivara, na području Hrvatske moguće je, preko zastupništva, uvesti i talijanske, španjolske te portugalske kultivare, mikorizirane micelijima jestivog vrganja (Boletus edulis Bull.). Prednost mikoriziranih biljaka veća je otpornost na stres u okolišu, kao i povećana otpornost na patogene. Između ostalih, moguće je nabaviti talijanske kultivare ‘Hifas’, ‘Terra’, ‘Soutovello’, ‘Almofrei’, ‘Patron’, ‘Grandiosa’ i ‘Robusta’, te portugalske i španjolske ‘Judia’, ‘Boaventura’, ‘Longal’, ‘Famosa de Rios’, ‘Negral del Bierzo’, ‘Bouche Rougue’, ‘Luguesa’, ‘Parede’, ‘Ventura’ i ‘Belle Epine’.
ZAKLJUČAK
CONCLUSION
Cijepljenje, uključujući okuliranje, najisplativija je metoda makropropagacije križanaca i kultivara pitomog kestena. Osim u svrhu uzgoja istovjetnih, gospodarski važnih klonova i križanaca za pridobivanje plodova i drva, cijepljenje se koristi i u svrhu očuvanja genskog fonda i bioraznolikosti, kao i za obnovu te očuvanje ugroženih vrsta pitomih kestena na njihovome prirodnom staništu.
Najučinkovitije tehnike cijepljenja variraju, ovisno o vrsti, kultivaru i križancu koji se cijepi, no svima je zajednička potreba za što većom genskom kompatibilnošću plemke i podloge. Osim toga, pravilna njega biljaka nakon cijepljenja od iznimne je važnosti, što uključuje ponajprije odgovarajuću temperaturu, koja osigurava uspješno kalusiranje mjesta ozljede te time srastanje kambijalnih slojeva plemke i podloge.
Uzgoj stabala maruna u Hrvatskoj također se oslanja na vegetativno razmnožavanje, ponajprije cijepljenje. Posebno je zanimljiva očuvanost tradicionalnog načina cijepljenja, koji postiže odlične rezultate te, uz pravilnu njegu mjesta cijepa, osigurava zdrave biljke. Nasadi maruna u Hrvatskoj su zbog svojeg gospodarskog, ekološkog te tradicijskog značenja vrijedna baština te ih je nužno očuvati i promovirati.
ZAHVALE
ACKNOWLEDGEMENTS
Rad je izrađen u okviru projekta Hrvatske zaklade za znanost (projekt IP-2018-01-1295) i hrvatsko-švicarskog istraživačkog programa koji provode Hrvatska zaklada za znanost i Švicarska nacionalna zaklada za znanost (projekt IZHRZ0_180651).
LITERATURA
REFERENCES
Benković-Lačić, T., 2013: Razmnožavanje voćaka, Predavanja sa studija Bilinogojstvo, Veleučilište u Slavonskom Brodu, 44, Slavonski Brod.
Bilderback, T., R.E. Bir, T.G. Ranney, 2014: Grafting and Budding Nursery Crop Plants, URL: https://content.ces.ncsu.edu/grafting-and-budding-nursery-crop-plants.
Bounous, G., 2002: Il Castano. Coltura, Ambiente ed Utilizzazioni in Italia e Nel Mondo. Edagricole, 311, Bologna.
Bounous, G., G. Beccaro, 2002: Chestnut Culture: Directions for Establishing New Orchards, FAO-CIHEAM - Nucis-Newsletter, 11: 30–34.
Breisch, H., 1995: Châtaignes et Marrons, CTIFL, 240, Francuska.
Carraway, D.T., S.A. Merkle, 1997: Plantlet Regeneration from Somatic Embryos of American Chestnut, Can. J. Forest Res., 27 (11): 1805–1812.
Carroll, B., 2017: Propagating Fruit Trees by Budding, URL: http://pods.dasnr.okstate.edu/docushare/dsweb/Get/Document-1045/HLA-6227web2014.pdf.
Clapper, R.B, 1954: Chestnut Breeding Techniques and Results, J. Hered., 45: 107–114.
Corredoira, E., A. Ballester, F.J. Vieitez, A.M. Vieitez, 2005: Somatic Embyogenesis in Chestnut, U: A. Mujib, J. Šamaj (ur.),