DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2021 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Màrkus, L., K. Mészàros, 2000: Erdőértékszamitàs (in Hungarian). Mezőgazdasàgi Szaktudàs Kiadó, p. 1-274
McBratney A.B., Santos M.L. Mendonça, B.Minasny, 2003: On digital soil mapping. Geoderma, vol. 117, p. 3-52
Mc Carthy, R., R. Rytter, K. Hjelm, 2017: Effects of soil preparation methods and plant types on the establishment of poplars on forest land. Annals of Forest Science, vol 74, p. 47
Maissupova I.K., D.N. Sarsekova, J. Weger, J. Bubeník, 2017: Comparison of the growth of fast-growing poplar and willow in two sites of Central Kazakhstan. J. For. Sci., vol 63 p- 239–244.
Pavlović, P., N. Kostić, B. Karadžić, M. Mitrović (2017): The soils of Serbia. World Soils Book Series. pp. 1-234, Springer Science+Business Media, Dordrecht
Petraš, R., J. Mecko, V. Nociar 2008a: Value production of poplar clones. Journal of forest science, vol. 54, p. 237-244
R. Petráš, J. Mecko, V. Nociar, 2008b: Quality of wood in the stands of poplar clones. Journal of forest science, vol. 54, p. 9–16
Sanchez, P.A., S. Ahamed, F. Carré, A.E. Hartemink, J. Hempel, J. Huising, P. Lagacherie, A.B. McBratney, N.J. McKenzie, M. de L. Mendonça-Santos, B. Minasny, L. Montanarella, P. Okoth, C.A. Palm, J.D. Sachs, K.D. Shepherd, T.-G. Vågen, B. Vanlauwe, M.G. Walsh, L.A. Winowiecki, G.-L. Zhang, 2009: Digital Soil Map of the World. Science, vol. 325, p. 680–681.
Sheng Y., 2008: Silviculture of poplar plantation in China: a review The Journal of Applied Ecology, vol 19, p. 2308-2316
Stanturf, J.A., C. van Oosten, D.A. Netzer, M.D. Coleman, C.J. Portwood, 2001: Ecology and silviculture of poplar plantations. In Poplar culture in North America. Part A, Chapter 5. Edited by Dickmann, D.I., J.G.Isebrands, J.E. Eckenwalder, J. Richardson, NRC Research Press, National Reasearch Council of Canada, Ottawa, ON KIA 0R6, Canada. p. 153-206
Silva, L.N., 2016: New generation plantations: toward sustainable intensification. Unasylva vol. 247/248, p. 62-67
Škorić, A., G. Filipovski, M. Ciric, 1985: Klasifikacija zemljista Jugoslavije (in Serbian). Akademija nauke i umjetnosti Bosne i Hercegovine, p. 1-66
Valjarević, A., D Živković 2016: GIS and satellite detection analyses of forest belt in Prokuplje municipality. Tehnički vjesnik, vol 23, p. 969-972
Vuletić, D., N. Potočić, S. Krajter, I. Seletković, C. Fürst, F. Makeschin, Z. Galić, C. Lorz, D. Matijašič, M. Zupanič, P. Simončič, H. Vacik, 2010: How socio-economic frame conditions influence forest policy development in Central and South-East Europe. Environmental Management, vol 46., p. 931-940
Wilde, S.A., 1940: Classification of Gley Soils for the Purpose of Forest Management and Reforestation. Ecology, vol. 21, p. 34-44
Zalesny, R., D. Donner, D. Coyle, W. Headlee 2012: An approach for siting poplar energy production systems to increase productivity and associated ecosystem services. Forest Ecology and Management, vol. 284, p. 45–58
Zhang, P., G. Shao, G. Zhao, D.C. Le Master, G.R. Parker, J.B. Dunning, Q. Li, 2000: China’s Forest Policy for the 21st Century. Science, vol. 288, p. 2135-2136
Živanov, N., P. Ivanisevic, 1986: Soil for poplar and willow growning. In: Poplar and willows in Yugoslavia, p. 105-122.
Sažetak
Razumijevanje produktivnosti drveća u gospodarskim jedinicama vezano je za poznavanje više stanišnih čimbenika. U radu se prikazuju istraživanja s obzirom na rasprostranjenost tala, dajući im veću važnost u odnosu na izbor klona, vodni režim, klimatske ekstreme, kao i postupak obnove nasada. Opravdanost navedenog pristupa je vezana za više provedenih istraživanja, u kojima je jedan od osnovnih čimbenika tip tla, a s njime i odgovarajuća vrsta drveća.
Pregled prostorne rasprostranjenosti tala omogućeno je razvojem programskih paketa za prostornu analizu geoinformacijskih podataka. U radu je prikazana analiza prostorne raspodjele tala i produktivnosti nasada Populus x euramericana I-214 gospodarske jedinice (GJ) Mužljanski Rit. Definiranju rasprostranjenosti tala u GJ Mužlјanski rit prethodila je izrada modela terena. Model terena napravljen je na bazi osnovne državne karte (R 1:5000) za definiranje mikrorelјefa. Svaka poznata točka je osim vrijednosti na x i y osi, dobila vrijednost i na z osi. U programskom paketu ArcGIS je izvršena interpolacija, a rezultat je 3D model terena u GJ Mužljanski rit na površini od približno 1820 ha. Na ovaj način je omogućena analizirati ekvidistance na 10 cm na prostoru gospodarske jedinice. Prostornom analizom su prema Klasifikaciji zemlјišta Jugoslavije (Škorić i sur., 1985) determinirani različiti tipovi i niže sistematske jedinice tala. Prethodno navedena klasifikacija je nadopunjena podjelom na fiziološki aktivnu dubinu profila prema Wildeu (1940), zbog pretpostavljene različite produktivnosti tala ovisno o vrsti stabala koja će se tamo uzgajati. Postupak je na ovaj način definirao područja niza i greda na prostoru čitave GJ, te je poslužio kao osnova za daljnje analize. Mrežom pedoloških profila su definirani tipovi tala. Rezultati istraživanja ukazuju da je pokrov tla u istraživanoj GJ heterogen, te su kao tipovi tla determinirani euglej i humoglej. Podjela na niže sistematske jedinice kod eugleja je vezana za fiziološki aktivnu dubinu profila i to na α, β ili β/γ glej (ograničavajući čimbenik je stagnacija podzemne vode u profilu). Posljedica je 18,43% nasada Populus x euramericana I-214 koji se nalazi na dvije ili više različitih vrsta sustavnih jedinica tala, unutar istog odsjeka, u dijelu šume koja tvori glavnu prostornu jedinicu sa sličnom ekologijom. Povećanje ili smanjenje udjela sustavne jedinice tla dovodi do postizanja različite produktivnosti. U radu je utvrđena potreba podjele eugleja kao tipa tla na niže sistematske jedinice. Rezultati istraživanja ukazuju da trendovi povećanja udjela α i β-gleja u tlu, kao