DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2021 str. 97 <-- 97 --> PDF |
Šumska zemljišta – dobra od interesa za brzu i nezakonitu zaradu Christian Gallo 16. travnja 2015. u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava, održan je okrugli stol Pravna zaštita šuma. Na tom je okruglom stolu izneseno puno zanimljivih i zabrinjavajućih pravnih momenata. Naglašeni su problemi u moru propisa koji se dotiču šuma i šumskog zemljišta, problemi u koegzistenciji općeg i posebnog stvarnopravnog režima te u učestalim izmjenama i dopunama Zakona o šumama. Prof. dr. sc. Tatjana Josipović u svom se izlaganju pita pridonosi li takva složenost pravnog uređenja šuma i šumskog zemljišta efikasnoj zaštiti šuma i šumskog zemljišta, uspješnom gospodarenju šumama i ostvarivanju općekorisnih funkcija šuma?. U izlaganju doc. dr. sc. Frane Staničić iznosi mišljenje da je pravni okvir relativno dobro posložen, ali njegova primjena upitna. Sigurno je da može i da mora biti bolje! Ono čemu kao inženjer šumarstva mogu posvjedočiti posljednjih desetak godina je određena pravna nesigurnost šuma, odnosno povremeno, pozadinsko, podmuklo davanje takta od strane kapitala prilagodbi šumarske legislative. Svježa su sjećanja na mogućnost ostvarivanja prava služnosti u šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu podizanja trajnih nasada, kada su često zloupotrebljavane odredbe predmetne uredbe i kojom prilikom su u prenamjeni završile i šumske površine koje to nikako nisu smjele. Najizraženiji primjer na području Istre je katastarska čestica 1/1 katastarske općine Vodnjan, površine 2 119 999 m2, koja se našla na popisu čestica na kojima se odlukom Vlade Republike Hrvatske dozvoljava osnivanje služnosti u svrhu podizanja trajnih nasada. Ostaje nepoznato zbog čega se na tom popisu našla i predmetna čestica, ako su i Hrvatske šume i Grad Vodnjan bili protiv toga. Kada je riječ o izdvajanju šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, gotovo svakim novim Zakonom o šumama i kasnijim izmjenama i dopunama istog, bujao je članak (članci) o izdvajanju šuma i šumskog zemljišta. U jednom trenutku Zakon o šumama predviđao je i mogućnost izdvajanja bez rješenja nadležnog ministarstva! Povrh svega navedenog, u priobalju su već neko vrijeme aktualne nove akrobacije sa šumama i šumskim zemljištem. Ovog puta, za razliku od prethodnih primjera, riječ je o šumama privatnih šumoposjednika. Već duže od godinu dana na području Rovinja i Bala na više je lokacija započela parcelacija šumskog (i poljoprivrednog) zemljišta. Modus operandi je da se relativno velike čestice podijele u čitav niz manjih čestica površina nekoliko stotina m2. Šumsko se zemljište parcelira poput građevinskog zemljišta, ucrtavaju se i pristupni putevi svim novoformiranim česticama. Cilj je takve čestice prodati, budući vlasnici ih kupuju kako bi postavili privremene/montažne manje objekte (primjerice tkz. mobil home), koje će prije ili kasnije, nastavi li država s nakaradnom praksom, legalizirati kao čvrste, građene objekte. Eklatantan primjer nove prakse je jedna katastarska čestica na području Rovinjštine, koja je podijeljena u četrdesetak (!) novih čestica i pristupni put. Novonastale čestice od „milja“ su prozvane bajaderama i svima je promijenjen način uporabe iz šuma u pašnjak (dvije čestice u voćnjak). Matična katastarska čestica s načinom uporabe šuma, u naravi također šuma, obuhvaćena je programom za gospodarenje šumama šumoposjednika gospodarske jedinice „Rovinj – Sošići“ s važenjem od 2018. do 2027. Predmetna se čestica nalazi u području ekološke mreže. Prostornim planom uređenja Grada Rovinja predmetnom je zemljištu određena namjena kao šuma isključivo osnovne namjene. Grad Rovinj burno je reagirao poslavši desetak dopisa na razne adrese – Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstvo pravosuđa, Državno odvjetništvo, Državna geodetska uprava, Državni inspektorat. Na neke se odgovore |