DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2021 str. 93     <-- 93 -->        PDF

Zapisi iz hrvatskih šuma
Kockavice šumskih staništa u Hrvatskoj
Radovan Kranjčev
Odnedavno nam je poznato da je rod kockavica (Fritillaria, porodica lukovi, Liliaceae) zastupljen  u Hrvatskoj s pet svojti. Ove heliofilne biljke jednosupnice uglednih zvonolikih cvjetova pretežno naseljavaju otvorena travnjačka staništa nizinskih, brdskih, pa i planinskih predjela Hrvatske.
Najpoznatija među njima je prava kockavica (Fritillaria meleagris L.), zaštićena svojta poznata s mnogih nalazišta, mahom dolinskih travnjaka. U manjoj mjeri poznamo je i  u nekim šumskim staništima, gdje zbog rjeđeg sklopa drveća ipak nalazi dovoljno svjetla. Takve primjere donedavno smo mogli opažati u šumi Repaš u koprivničkom Prekodravlju, u šumi Josek kod Kutnjaka u Podravini i u nekim šumarcima u Međimurju. Kao zasebnu ekološku značajku njezine populacije navodim i njezino nalazište u  južnom Velebitu u području Bunovca na visini od oko 1400 m, gdje se pojedini primjerci odlikuju nekim manje značajnim morfološkim posebnostima.
Od tih pet svojti kockavica u Hrvatskoj samo za vitku ili nježnu kockavicu (Fritillaria  messanesis Raf. subsp. gracilis ( Ebel) Rix) mogli bismo kazati da većina njezinih populacija pripada šumskim staništima. No, treba naglasiti da se biljke i na ovim staništima oprašuju i cvatu u vrijeme prije listanja dominantnih drvenastih vrsta, dakle u vrijeme kada do šumskog tla dopire dovoljno svjetla. Populacije ove zaštićene svojte nalazimo samo u južnim dijelovima Hrvatske, konkretnije, na više nalazišta u Konavlima i istočnom dijelu dubrovačkog primorja. Najbogatije populacije žive u konavoskim Brdima, posebice oko Kune Konavoske, Brotnica, Dube Konavoske, Njivica i Jasenica. Veliku populaciju nalazimo u submediteranskoj šumi bijelog graba i crnog jasena kod Kune Konavoske na oko 640 m visine. Biljke cvatu tijekom mjeseca travnja. Na vitkim stabljikama do 60 cm visokim  nalazi se po jedan razmjerno krupan tamno crveni zvonoliki cvijet.
Zanimljivo je istaknuti kako u toj šumi izrasloj na blokovima vapnenca obitava razmjeno velika populacija lišajeva i mahovina, među kojima se poebno ističu lišajevi  u rodovima   Lobaria i Peltigera.  U vrijeme cvatnje kockavica već su  na istim staništima odavno ocvale i dvije vrste  visibaba, obična visibaba (Galanthus nivalis L.) i visibaba kraljice