DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2021 str. 96 <-- 96 --> PDF |
koji su zaposleni kod privatnih poslodavaca, licenciranih izvođača te njihovo stvarno uključivanje u obavljanje poslova doprinijet će kvaliteti obavljanja poslova, povezanosti i jedinstvu, a time i podizanju ugleda i važnosti struke. Strukovne komore osnivaju se s ciljem zaštite interesa struke. Potreba osnivanja šumarske komore istaknuta je u Nacionalnoj šumarskoj politici i strategiji (NN 120/2003). HKIŠDT je osnovana na zajedničku inicijativu nadležnoga ministarstva, Hrvatskoga šumarskoga društva, Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskoga šumarskoga instituta te tvrtke „Hrvatske šume“ d.o.o. Zagreb, čime je dodatno potvrđena duga tradicija šumarske struke i potrajnoga gospodarenja šumama u Hrvatskoj. Prvo spominjanje pojma potrajnosti (danas češće definirano kao održivost), također je vezano uz šumarstvo. Naime, još 1713. godine Hans Carl von Carlowitz objavio je knjigu pod naslovom Sylvicultura oeconomica, oder haußwirthliche Nachricht und Naturmäßige Anweisung zur wilden BaumZucht – „Sylvicultura oeconomica, ili gospodarska poruka i upute za prirodni uzgoj divljih stabala“. Ova se knjiga smatra prvom sveobuhvatnom raspravom o šumarstvu u kojoj je prvi puta istaknuto i definirano načelo potrajnosti, odnosno održivoga gospodarenja šumama. U šumarstvo na našim područjima ovo načelo je implementirano 1769. godine Šumskim redom Marije Terezije, koji je izdan na hrvatskom jeziku. Šumarska struka u Hrvatskoj pratila je i prihvatila „nove“ trendove. Naime, prethodno su, 1765. godine osnovane prve tri šumarije: Krasno, Baške Oštarije i Petrova Gora, što se smatra i počecima organiziranoga gospodarenja šumama na području današnje Hrvatske. Razvoj struke pratio je i razvoj visokoškolskog obrazovanja i znanosti, počevši od poučavanja šumarstva u strukovnoj školi već od 1860. godine te zatim i studija u okviru Sveučilišta u Zagrebu od 1898. godine. I staleški, znanstveno-stručni časopis „Šumarski list“ ima tradiciju dugu 145 godine, jer neprekidno izlazi od 1877. godine. Iz ovih podataka datuma dobro poznatih šumarskoj struci jasno su vidljivi stupnjevi koje Wilensky ističe u profesionalizaciji pojedine djelatnosti: kontinuirano obavljanje šumarskih djelatnosti rezultira potrebom sustavnoga obrazovanja, a zatim i zaštitom struke – osnivanjem profesionalnoga udruženja, odnosno strukovne komore. Stoga je i logično da su tada postojeće institucije prepoznale potrebu i inicirale osnivanje Komore, što je rezultiralo donošenjem Zakona o HKIŠDT u veljači 2006. godine. Važnost i opravdanost strukovne komore u obrani struke Šumarska struka mora planirati i projicirati gospodarenje određenim područjem u promjenjivim okolnostima te u, za ljudske pojmove, poslovni, pa i životni vijek čovjeka, vrlo dugom razdoblju. Često je taj plan i tu viziju teško shvatiti nešumaru koji posjeti povremeno, često jednokratno, područje na kojemu je neposredno prije izvršena oplodna sječa. Na takvoj površini možda je teško i uočiti potomke i nasljednike posječenih stabala, mladu šumu koja započinje svoj život i bori se za opstanak. Šumari će mlada stabalca svojim znanjem i stručnim zahvatima voditi u borbi za mjesto pod suncem te osigurati da tijekom ophodnje, odnosno svoga životnoga vijeka maksimalno obavljaju izuzetno važne i neizmjerno vrijedne općekorisne, negospodarske funkcije – proizvodnju kisika, pročišćavanje |