DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2021 str. 94     <-- 94 -->        PDF

15 godina strukovne komore u šumarstvu (2006 – 2021)
Silvija Zec
Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije (HKIŠDT) osnovana je na temelju Zakona o HKIŠDT (NN 22/2006) na osnivačkoj skupštini 27. rujna 2006. godine. Komora je samostalna i neovisna strukovna organizacija koja obavlja povjerene javne ovlasti, čuva ugled, čast i prava svojih članova – ovlaštenih inženjera koji obavljaju stručne poslove iz područja šumarstva, lovstva i drvne industrije, sukladno odredbi članka 50. Zakona o šumama iz 2005. godine.
U Komoru su udružena dva strukovna razreda: Razred ovlaštenih inženjera šumarstva i Razred ovlaštenih inženjera drvne tehnologije. Tijela Komore su Skupština, Nadzorni odbor, Vijeće i predsjednik Komore.
Komora obavlja javne ovlasti: vodi Imenik ovlaštenih inženjera; provodi stručne ispite; daje, obnavlja i oduzima licencije za izvođenje radova iz područja šumarstva, lovstva i drvne industrije; izdaje čekiće i teretne listove (popratnice) licenciranim izvođačima radova, provodi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija i provodi stručni nadzor nad radom ovlaštenih inženjera. Javne ovlasti povjerene Komori od strane države definirane su Zakonom o HKIŠDT i Zakonom o šumama, i one u funkcionalnom smislu razlikuju Komoru od udruge građana. Sukladno ovlastima, Komora ugovara i policu osiguranja od odgovornosti za svoje članove.
Komora organizira za svoje članove stručno usavršavanje. Neprekidno od 2008. godine održava se u prosjeku 30 predavanja godišnje, regionalno, na cijelom području Hrvatske. Organizirane su i stručne ekskurzije te dvije konferencije ovlaštenih inženjera, obje u Šibeniku (2016. i 2019. godine). Osim toga, Komora kontinuirano daje potporu izdavanju strukovnih časopisa, knjiga i udžbenika te organizaciji strukovnih događanja i konferencija - Komora sufinancira izdavanje Šumarskoga lista neprekidno od 2012. godine, plaćanjem godišnje pretplate za svoje članove.
HKIŠDT je sudjelovala i bila partner u provedbi nekoliko projekata financiranih iz EU fondova. U skladu sa svojim zadaćama i ciljevima, predstavnici Komore kontinuirano sudjeluju u radu povjerenstava za donošenje zakonskih i podzakonskih akata, ponajprije u radu iz područja šumarstva, lovstva i drvne industrije.
Svrha Komore i regulacije struke
U Hrvatskoj djeluje 25 strukovnih komora, od kojih je sedam komora inženjerskih struka. Počeci komorskoga udruživanja na ovim područjima sežu u 19. stoljeće. Godine 1872. u Zagrebu i Osijeku osnovani su Odvjetnički odbori, preteče odvjetničke komore. Liječnička komora je osnovana 1903. godine za područje Splita i okolice, a 1923. za područje Hrvatske, Slavonije i Međimurja, sa sjedištem u Zagrebu. Kada je riječ o „inženjerskim“ komorama, Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu osnovana je 1998. godine.
Osnivanjem Komore, šumarska se struka svrstala u reguliranu profesiju – profesionalnu djelatnost kod koje je pristup i obavljanje djelatnosti na temelju zakonskih,

ŠUMARSKI LIST 5-6/2021 str. 95     <-- 95 -->        PDF

regulatornih ili upravnih odredbi izravno ili neizravno uvjetovano posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija.
Ulaskom RH u EU intenzivirano je osnivanje strukovnih komora. S obzirom da regulacija profesije postavlja dodatne uvjete za njihovo obavljanje, u pravilu u obliku odgovarajućega stručnoga iskustva i položenoga stručnoga ispita, kao i stalno stručno usavršavanje te definira i odgovornost u obavljanju stručnih poslova, velik je pritisak na smanjenje regulacije profesija. Sloboda poslovnog nastanka i sloboda pružanja usluga su temeljne slobode EU. S druge strane složenost i odgovornost pojedinih profesija, kao i garancija kvalitete i sigurnosti pruženih usluga te prevladavajući javni interes, procjenjuju se u opravdanju regulacije pojedine profesije. Postojanje strukovnih komora ujednačava i olakšava priznavanje profesionalnih kvalifikacija i pojednostavljuje administrativne postupke upravo pri pružanju stručnih usluga izvan granica vlastite države, uz istodobno osiguranje zaštite zdravlja i interesa korisnika.
Opravdanje za regulaciju profesija nalazi se u prevladavajućem javnom interesu, što može biti zaštita života, zdravlja, imovine, sigurnosti, okoliša i dr. Navedeno opravdanje je potvrđeno i odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, koji je istaknuo kako je država na komoru prenijela posebnu zaštitu javnog interesa i interesa trećih osoba, pa obveza udruživanja u komoru nije u suprotnosti s čl. 43. Ustava RH, odnosno ne smatra se povredom prava na slobodu udruživanja, jer je riječ o poslovima od javnoga interesa. Javni interes određuje i izdvaja javne usluge koje se podvrgavaju regulaciji kako bi se zaštitile od pogrešaka tržišta. Samoregulacija od strane profesije, odnosno unutar same profesije smatra se adekvatnim izborom između državne regulacije i regulacije tržištem.
Liječnici, arhitekti, odvjetnici, inženjeri i drugi profesionalci obavljanjem svoje djelatnosti utječu na ključne društvene vrijednosti – život, zdravlje, imovinu, sigurnosti i okoliš, stoga je radi osiguranja učinkovitosti i kvalitete pružanja usluga potrebno regulacijom urediti obavljanje profesionalne djelatnosti u korist javnoga interesa. U obavljanju stručnih poslova u šumarstvu, planiranju zahvata i radova u šumskim ekosustavima, šumarski inženjeri utječu na okoliš i visokovrijednu imovinu, a kako je riječ o visokorizičnom poslovima, utječu i na sigurnost i zdravlje pa i život ljudi. Kada je riječ o takvim djelatnostima, prepustiti tržištu da zakonitostima ponude i potražnje definira pružanje usluga moglo bi dovesti do povećanja broja nekvalitetnih usluga i ugrožavanja društvenih vrijednosti, kao što su zdravlje, sigurnost i okoliš.
U profesionalizaciji djelatnosti prepoznato je pet faza (Wilensky, 1964.):
– obavljanje stalnoga zanimanja (djelatnost se obavlja trajno i neprekidno), potiče potrebu za
– uspostavom obrazovnih institucija, zatim dolazi do
– uspostave profesionalnih udruženja koja nastoje definirati temeljno područje djelovanja i uvjete za primanje u članstvo, nakon čega slijedi
– dobivanje pravnog priznanja i ovlasti licenciranja te na kraju
– uspostava kodeksa etike te struktura za njihovu primjenu.
Ustav Republike Hrvatske od samoga osamostaljenja prepoznao je važnost šuma i člankom 52. definirao ih dobrima od posebnoga interesa, koja uživaju njezinu posebnu zaštitu. Interes Republike Hrvatske ostvaruje se i osigurava kroz upravljanje šumama, putem nadležnoga državnog tijela (ministarstvo nadležno za šumarstvo) i to donošenjem zakonodavnoga okvira koje obvezuje na poštivanje sve šumoposjednike, neovisno o vlasništvu šuma. Iako su šume privatne ili državne, utvrđeno je jedinstveno šumskogospodarsko područje; upravo kako bi se osiguralo jedinstveno, trajno i održivo gospodarenje šumama i šumskim zemljištima te planiranje i usmjeravanje njihova razvoja, neovisno o njihovu vlasništvu.
Posljednjih godina, u sklopu restitucije, odnosno povrata imovine, dio šuma se vraća privatnim šumoposjednicima (sukladno podacima Šumsko-gospodarske osnove područja 2016-2025., trenutno je 24% šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu). Upravo kako bi se osigurao javni interes u gospodarenju šumama, važno je reguliranje obavljanja stručnih poslova od strane ovlaštenih inženjera te izvođenje šumarskih radova od strane licenciranih izvođača radova. Udruživanje ovlaštenih inženjera i javne ovlasti Komore u potvrđivanju ispunjavanja uvjeta za izvođenje šumarskih radova, osigurava poštivanje zakonskih okvira i trajno ispunjavanje multifunkcionalne uloge šuma, neovisno o njihovu vlasništvu. Smatramo li da bi bilo u redu kada bi privatni šumoposjednik mogao povjeriti gospodarenje šumama nekoj drugoj struci, jer je riječ o privatnom vlasništvu? Upravo postojanje Komore štiti struku u obavljanju poslova, a time i javni interes države u gospodarenju šumama, jer šume i šumska zemljišta su dobra od posebnoga interesa.
Članovi Komore, ovlašteni inženjeri šumarstva i drvne tehnologije, podliježu ispunjavanju istih uvjeta i poštivanja kodeksa strukovne etike i pravila struke, neovisno o tomu tko im je poslodavac; na taj način je zaštićen javni interes. To nikako ne znači nepoštivanje prethodno stečene diplome; naprotiv, ona je temelj za daljnje potvrđivanje stručnosti i etičnosti u obavljanju stručnih poslova. Postojanje Komore ne sprječava u obavljanju odgovarajućih poslova magistre/diplomirane inženjere šumarstva koji još nisu stekli ovlaštenje. Rad pod nadzorom i uz mentorstvo te suradnju s ovlaštenim inženjerima u svakodnevnom poslu definirat će i unaprijediti njihove stručne kompetencije, što može doprinijeti u odluci o potrebi stjecanja ovlaštenja. Pomoć i suradnja te razgovori na stručnoj razini s kolegama

ŠUMARSKI LIST 5-6/2021 str. 96     <-- 96 -->        PDF

koji su zaposleni kod privatnih poslodavaca, licenciranih izvođača te njihovo stvarno uključivanje u obavljanje poslova doprinijet će kvaliteti obavljanja poslova, povezanosti i jedinstvu, a time i podizanju ugleda i važnosti struke.
Strukovne komore osnivaju se s ciljem zaštite interesa struke. Potreba osnivanja šumarske komore istaknuta je u Nacionalnoj šumarskoj politici i strategiji (NN 120/2003). HKIŠDT je osnovana na zajedničku inicijativu nadležnoga ministarstva, Hrvatskoga šumarskoga društva, Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskoga šumarskoga instituta te tvrtke „Hrvatske šume“ d.o.o. Zagreb, čime je dodatno potvrđena duga tradicija šumarske struke i potrajnoga gospodarenja šumama u Hrvatskoj.
Prvo spominjanje pojma potrajnosti (danas češće definirano kao održivost), također je vezano uz šumarstvo. Naime, još 1713. godine Hans Carl von Carlowitz objavio je knjigu pod naslovom Sylvicultura oeconomica, oder haußwirthliche Nachricht und Naturmäßige Anweisung zur wilden BaumZucht – „Sylvicultura oeconomica, ili gospodarska poruka i upute za prirodni uzgoj divljih stabala“. Ova se knjiga smatra prvom sveobuhvatnom raspravom o šumarstvu u kojoj je prvi puta istaknuto i definirano načelo potrajnosti, odnosno održivoga gospodarenja šumama. U šumarstvo na našim područjima ovo načelo je implementirano 1769. godine Šumskim redom Marije Terezije, koji je izdan na hrvatskom jeziku. Šumarska struka u Hrvatskoj pratila je i prihvatila „nove“ trendove. Naime, prethodno su, 1765. godine osnovane prve tri šumarije: Krasno, Baške Oštarije i Petrova Gora, što se smatra i počecima organiziranoga gospodarenja šumama na području današnje Hrvatske. Razvoj struke pratio je i razvoj visokoškolskog obrazovanja i znanosti, počevši od poučavanja šumarstva u strukovnoj školi već od 1860. godine te zatim i studija u okviru Sveučilišta u Zagrebu od 1898. godine. I staleški, znanstveno-stručni časopis „Šumarski list“ ima tradiciju dugu 145 godine, jer neprekidno izlazi od 1877. godine.
Iz ovih podataka datuma dobro poznatih šumarskoj struci jasno su vidljivi stupnjevi koje Wilensky ističe u profesionalizaciji pojedine djelatnosti: kontinuirano obavljanje ­šumarskih djelatnosti rezultira potrebom sustavnoga obrazovanja, a zatim i zaštitom struke – osnivanjem profesionalnoga udruženja, odnosno strukovne komore. Stoga je i logično da su tada postojeće institucije prepoznale potrebu i inicirale osnivanje Komore, što je rezultiralo donošenjem Zakona o HKIŠDT u veljači 2006. godine.
Važnost i opravdanost strukovne komore u obrani struke
Šumarska struka mora planirati i projicirati gospodarenje određenim područjem u promjenjivim okolnostima te u, za ljudske pojmove, poslovni, pa i životni vijek čovjeka, vrlo dugom razdoblju. Često je taj plan i tu viziju teško shvatiti nešumaru koji posjeti povremeno, često jednokratno, područje na kojemu je neposredno prije izvršena oplodna sječa. Na takvoj površini možda je teško i uočiti potomke i nasljednike posječenih stabala, mladu šumu koja započinje svoj život i bori se za opstanak. Šumari će mlada stabalca svojim znanjem i stručnim zahvatima voditi u borbi za mjesto pod suncem te osigurati da tijekom ophodnje, odnosno svoga životnoga vijeka maksimalno obavljaju izuzetno važne i neizmjerno vrijedne općekorisne, negospodarske funkcije – proizvodnju kisika, pročišćavanje

ŠUMARSKI LIST 5-6/2021 str. 97     <-- 97 -->        PDF

zraka i voda, zaštitu tla i sprječavanje erozija, apsorpciji CO₂ - općenito zaštitu i unapređenje čovjekova okoliša.
Pri tomu šumarskim stručnjacima brze klimatske promjene koje se događaju sve većom brzinom, tako da im se šuma sve teže stiže i uspijeva prilagoditi, sa svim svojim posljedicama svakodnevno otežavaju posao. Šumskogospodarski plan je odredio vrijeme sječe na Medvednici, ali je oluja Teodor imala druge planove; s pažnjom su planirani zahvati u šumama Gorskoga kotara, no ledolom, a zatim i potkornjaci su odlučili drukčije….
Ukoliko je u tim okolnostima u svakodnevnom obavljanju poslova bilo pogrešnih procjena ili zahvata to može raspraviti i „presuditi“ samo šumarska struka, koja te pogreške može i ispraviti. Kompetencije i kvalitetu usluga koja zahtijeva visok stupanj vještine i znanja mogu ocijeniti samo kolege iz struke, a dobar „alat“ je stručni nadzor Komore. I pri tomu će svakako pomoći bolja informiranost i pozitivni stav javnosti, kao i podrška i razumijevanje te povjerenje u dosadašnju tradiciju i rezultate održivoga gospodarenja šumama.
A da su to šumari znali i da će i u budućnosti znati dokazuje duga tradicija održivoga i organiziranoga gospodarenja šumama, koja se ponosi s 97% šuma prirodnoga podrijetla i koja je rezultirala šumovitošću Hrvatske od gotovo 50%, kao i velikom bioraznolikošću kojom se Hrvatska ističe i koja je očuvana uglavnom u našim šumskim ekosustavima, zbog koje je i gotovo 50% šuma obuhvaćeno Natura 2000 područjima. Sve uz održavanje ravnoteže u ispunjavanju ekonomske, ekološke i socijalne funkcije šuma i šumarskoga sektora.
Brojne politike Europske unije i realizacija njihovih ciljeva dotiče, ovisi i oslanja se na šumarski sektor i njegovu uspješnost. Jedinstvo struke i institucija koje su prepoznale važnost i potrebu osnivanja strukovne komore potrebno je i dalje, u promjenjivim i izazovnim vremenima koja nude i nove mogućnosti za razvoj. Prvih 15 godina postojanja Komore značajan je korak naprijed, a shvaćanje njezine svrhe i uloge doprinijeti će naglašavanju važnosti te prepoznatljivosti i zaštiti struke i njezina ugleda.
Korištena literatura:
Musa, A., Džinić, J., 2012: Europska regulacija profesija i komore u Hrvatskoj: razvoj upravne profesije i drugih profesija u javnoj upravi; Institut za javnu upravu, Zagreb (priručnik)
10 godina Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije – brošura; urednici: Poršinsky, T., Zec, S., 2016.
zakonodavni akti – dostupni na: www.nn.hr