DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2021 str. 93 <-- 93 --> PDF |
memoriranja sušnoga stresa kod obične bukve i hrasta kitnjaka, sve biljke (u sva četiri sanduka) nakon potpunog razvoja lišća uu proljeće 2023. godine bit će jednokratno zalivene s jednakom količinom vode, nakon čega se više neće zaljevati. Prema tome, sve kutije s biljkama bez obzira na različite tretmane vlaženja u 2022. godini sada će biti izložene dugotrajnoj suši (do odumiranja lišća). Takav dizajn pokusa trebao bi pružiti uvid u ulogu povišene koncentracije P u supstratu na memorirnje sušnoga stresa kod obične bukve i hrasta kitnjaka. Drugim riječima zahvaljujući prilagođenim fiziološkim i/ili morfološkim svojstvima biljake iz prijašnjeg +PD tretmana mogle bi učinkovitije odoljevati dugotrajnoj suši tijekom 2023. godine u odnosu na biljke iz ostalih tretmana, te najduže preživjeti zahvaljujući pozitivnom utjecaju P na memoriranje prethodno pretrpljene suše (Slika 6). Nove spoznaje o utjecaju povišene koncentracije P u tlu na fiziološka i morfološka svojstva obične bukve i hrasta kitnjaka u interakciji sa sve nestabilnijim klimatskim prilikama i učestalim pojavama sušnoga stresa mogle bi biti važne za budući razvoj društva i gospodarstva. U tom kontekstu, rezultati ovoga projekta mogli bi pridonijeti razvoju inovativne metodologije za selekciju prirodnih (čistih i/ili mješovitih) sastojina obične bukve i hrasta kitnjaka koje su otporne na sušu, uzimajući u obzir koncentraciju P u tlu njihova prirodnog staništa. Na temelju takve selekcije bilo bi mogće izrađivati kvalitetnije i realističnije planove upravljanja i gospodarenja šumskim ekosustavima s ciljem dugoročnog opstanka i potrajnog gospodarenja šumskim resursima u neizvjesnoj budućnosti. Na temelju planova upravljanja šumskim resursima koji bi uključivali sposobnost obične bukve i hrasta kitnjaka da se prilagode nadolazećim promjenama u okolišu mogli bi održati visoku razinu vitalnosti njihovih prirodnih mješovitih sastojina i osigurati uspješnu prirodnu obnovu takvih sastojina u budućnosti. Na taj način bilo bi moguće smanjiti troškove gospodarenja mješovitim bukovo kitnjakovim sastojinama uvjetovane smanjenim prilagodbenim kapacitetom obične bukve i hrasta kitnjaka na promjene okolišnih prilika. Uz to, projektni rezultati mogli bi imati visok stupanj praktične implementacije u rasdaničkoj proizvodnji sadnoga materijala prilikom njegove umjetne prihrane s P. Dodavanjem mineralnih gnojiva odgovarajuće formulacije usklađene s kemijskim značajkama tla na kojem se sadni materijal uzgaja i fiziološkim potrebama sadnoga materijala za P moglo bi se doprinijeti proizvodnji iznimno kvalitetnog sadnog materijala. Takav sadni materijal u budućnosti bi mogao podržavati gospodarske i općekorisne funkcije šuma, uključujući produkciju dovoljne količine drvne sirovine u skladu s tržišnim potrebama, ublažavanje klimatskih ekstrema, pročišćavanje onečišćenog zraka, pozitivan utjecaj na ljeptu krajobraza, očuvanje biološke raznolikosti genofonda šumskoga drveća i ostalih vrsta šumske biocenoze, ublažavanje negativnog efekta „staklenika“ vezivanjem CO2 iz atmosfere i obogaćivanjem okoliša kisikom. |