DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2021 str. 91 <-- 91 --> PDF |
vlaženja, kojemu će biti podvrgnuta druga dva sanduka (jedan s visokom, a drugi s niskom koncentracijom P), podrazumijeva povremeno zaljevanje s manjom količinom vode s ciljem poticanja razvoja sušnoga stresa kod biljaka koje u njima rastu (tretman D). Prema opisanom dizajnu pokusa svaki sanduk prestavlja jedan od ukupno četiri različita tretmana; visoka koncentracija P uz visoku vlažnost supstrata (+PW tretman), visoka koncentracija P uz nisku vlažnost supstrata (+PD tretman), niska koncentracija P uz visoku vlažnost supstrata (-PW tretman) i niska koncentracija P uz nisku vlažnost supstrata (-PD tretman). Vlažnost supstrata u svim tretmanima, odnosno razina ostvarenog sušnog stresa (u +PD i -PD tretmanima) kontrolirat će se pomoću senzora za mjerenje matriksnog tlaka (potencijala) vlege tla povezanih s pripadajućim procesorima za bilježenje podataka. Senzori i procesori svakih osam sati bilježit će potencijal vlage supstrata koji će biti izražen u kPa, što bi trebalo osigurati precizno praćenje dostupnosti vode za biljke u realnom vremenu unutar sva četiri tretmana istovremeno. Vlažnost supstrata pri potencijalu vlage 33 – 625 kPa trebala bi ukazivati na količinu vode u supstratu koja je biljkama lakopristupačna, a pri potencijalu vlage od 625 – 1500 kPa na količinu vode u supstratu koja kod biljaka izaziva sušni stres. Tijekom 2022. godine na mladim biljkama obične bukve i hrasta kitnjaka pod utjecajem prethodno opisanih tretmana pratit će se cijeli niz fizioloških i morfoloških svojstava. Uključujući vodni potencijal u lišću, stopu neto fotosinteze, provodljivost puči za H2O i CO2, fluorescenciju klorofila a, koncentraciju fotosintetskih pigmenata te makro i mikro elemnata u lišću, koncentraciju ukupnog i anorganskog fosfora u lišću, stabljici i korijenju, koncentraciju vodikova peroksida, ukupnih askorbata i njihovo redoks stanje te aktivnost dehidroaskorbat reduktaze (fiziološka svojstva), odnosno proljetnu i jesensku fenologiju, visinski i debljinski prirast te produkciju podzemne i nadzemne biomase (morfološka svojstva). Izmjere navedenih svojstava obavljat će se periodično tijekom cijelog vegetacijskog razdoblja, svakih 15 dana. U tretmanima +PD i -PD biljke će biti izložene suši u razdoblju od potpunog razvoja lišća na svim biljakama (poprilici sredina svibnja) do sredine ljeta (poprilici kraj srpnja) nakon čega će uslijediti njihovo ponovno zaljevanje s jednakom količinom vode s kojom se zaljevaju biljke iz tretmana +PW i –PW, što će potrajati do kraja vegetacijskoga razdoblja (poprilici kraj listopada). Na taj način bit će moguće usporediti odgovor fizioloških i morfoloških svojstava obične bukve i hrasta kitnjaka iz +PD i -PD tretmana u odnosu na +PW i -PW tretmane tijekom sušnog razdoblja (od sredine svibnja do kraja srpnja) i post-sušnog razdoblja (od kraja srpnja do kraja listopada). Takav dizajn pokusa trebao bi osigurati kompletan uvid u način prilagodbe hrasta kitnjaka i obične bukve na sušni stres, uključujući ulogu njihove lokalne prilagodbe na različitu vlažnost njihova prirodnog staništa u interakciji s različitom ishranjenosti s P. Nakon obrade podataka prikupljenih tijekom 2022. godine očekuje se da bi viša u odnosu na nižu koncentraciju P u supstratu mogla ublažiti negativan utjecaj sušnoga stresa na fiziološka i morfološka svojstva istraživanih biljaka (bez obzira na vrstu i/ili provenijenciju) tijekom sušnoga razdoblja. Isto tako, viša u odnosu na nižu koncentraciju P u supstratu mogla bi imati pozitivan utjecaj na brzinu oporavka fizioloških i morfoloških svojstava istraživanih biljaka nedugo nakon popuštanja sušnoga stresa te dodatno stimulirati fiziološke procese tijekom post-sušnog razdoblja, što bi trebalo rezultirati uspješnijom nadoknadom izgubljenog prirasta i/ili ukupne biomase tijekom prethodnog sušnog razdoblja (Slika 3). Isto tako očekuje se da bi sušna (Slavonski Brod) u odnosu na vlažnu (Karlovac) provenijenciju (bez obzira na vrstu) |