DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2021 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Znanstveni projekt PhenoInter – projektna ideja i očekivani rezultati Krunoslav Sever Početkom 2021. godine Fakultet šumarstva i drvne tehnologije potpisao je ugovor sa Hrvatskom zakladom za znanost o realizaciji četverogodišnjeg znanstvenog projekta „Fenotipski odgovor provenijencija obične bukve i hrasta kitnjaka na dugotrajnu sušu u inerakciji s različitom koncentracijom fosfora u tlu – PhenoInter“. U posljednje vrijeme znanstvena zajednica sve više pozornosti posvećuje istraživanju ishrane šumskoga drveća s fosforom (P). Zbog toga što pod utjecajem zakiseljavanja šumskih tala, povećanih atmosferskih depozicija dušika i klimatskih promjena u posljednjih 20-ak godina na području čitave Europe dolazi do ometanja uredne ishrane šumskoga drveća s P. Takav trend ubrzo bi mogao rezultirati opadanjem koncentracije P u lišću šumskoga drveća ispod granične vrijednosti njegove optimalne ishranjenosti. To bi moglo imati negativan utjecaj na cijeli niz fizioloških procesa kod šumskoga drveća i umanjiti njegovu sposobnost uspješnog odupiranja sušnom stresu, koji je u Europskim šumskim ekosustavima sve češće prisutan. Općenito gledano, uloga P u metabolizmu biljaka, odnosno njegova uloga u ublažavanju negativnih posljedica sušnoga stresa do sada je uglavnom istraživana na poljoprivrednim usjevima. U usporedbi s poljoprivrednim usjevima (jednogodišnjim biljkama) usvajanje mineralnih hraniva, njihova uporaba i recikliranje kod drveća je mnogo kompleksnije, zbog njegove dugovječnosti, skladištenja mineralnih hraniva i sezonske remobilizacije uskladištenih hraniva. Rezultati relativno rijetkih i nedavno objavljenih istraživanja provedenih na šumskom drveću ukazuju da dobra ishranjenost s P može unaprijediti učinkovitost antioksidativnog mehanizma i ublažiti negativan utjecaj sušnoga stresa na asimilaciju CO2, što se u konačnici pozitivno odražava na ukupnu produkciju njegove biomase. Od svih europskih vrsta šumskoga drveća, u kontekstu ishranjenosti s P obična bukva je najbolje istražena. Stoga, broj publiciranih rezultata o ishranjenosti s P i ulozi P u metabolizmu obične bukve daleko je veći u odnosu na hrast kitnjak i ostale vrste s kojima dijeli stanište. Uz to, većina dosadašnjih istraživanja uglavnom su razmatrala odgovor vrste na različit sadržaj P u tlu njezinih prirodnih staništa, bez razmatranja interakcije sa sušom, kao niti eventualnog postojanja unutarvrsnih (genetski uvjetovanih) razlika tj. interakcije različitih provenijencija izloženih sušnom stresu s različitim koncentracijama P u tlu. Ishranjenost šumskoga drveća s P uvelike ovisi o koncentraciji lakopristupačnog P u organskom i mineralnom dijelu tla, što može značajno varirati u ovisnosti o njegovim kemijskim, fizikalnim i/ili mehaničkim značajkama. Na području svog prirodnog rasprostiranja obična bukva i hrast kitnjak pridolaze na cijelom spektru različitih tipova tala koja se odlikuju različitim koncentracijama P u organskom sloju tla iz kojega šumsko drveće usvaja većinu P. Prema tome, trenutno nije moguće sasvim pouzdano predvidjeti kako bi dugotrajna sušna razdoblja u interakciji s različitom koncentracijom P u tlu mogla utjecati na fiziološku konstituciju različitih provenijencija obične bukve i hrasta kitnjaka, odnosno na njihov međuodnos u njihovom zajedničkim staništima. Ciljevi PhenoInter projekta su: – ispitati utjecaja povišene koncentracije P u tlu na toleranciju obične bukve i hrasta kitnjaka prema sušnom stresu, – ispitati utjecaj lokalne adaptiranosti provenijencija obične bukve i hrasta kitnjaka na sušni stres te genotipskih razlika u njihovoj toleranciji na sušu pod utjecajem povišene koncentracije P u tlu, – ispitati utjecaja povišene koncentracije P u tlu na „memoriju“ sušnoga stresa kod obične bukve i hrasta kitnjaka. Članovi istraživačke grupe koju čini šest znanstvenika sa Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije i jedan znanstvenik sa Agronomskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, započeli su aktivnosti vezane uz osnivanje pokusnog nasada. Početkom ožujka 2021. godine osnovali su pokusni nasad s pomlatkom obične bukve i hrasta kitnjaka porijeklom iz dviju zrelih prirodnih mješovitih sastojina; jedne s područja UŠP Karlovac (Šumarija Karlovac), a druge s područja UŠP Nova Gradiška (Šumarija Slavonski Brod), (Slika 1). S obzirom na uvjete vlažnosti odabrane sastojine pridolaze na kontrastnim staništima. Sastojina s područja Karlovca predstavlja vlažnu provenijenciju, čije stanište definira godišnja količina oborina od 1036 mm (od toga u vegetacijskom razdoblju 507 mm) te sjeverna do |