DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2021 str. 87     <-- 87 -->        PDF

Ugrožene nacionalne divlje životinje
Ivo Aščić
Iako planet Zemlja ima veliku raznolikost životinja, biljaka i staništa, ipak je puno životinjskih vrsta koje su izumrle ili im ono prijeti. Razlog je najčešće uništavanje staništa (djelovanjem prirode ili čovjeka: rast urbanih naselja, ceste, krčenje šuma i sl.), pretjerana eksploatacija (npr. lov), unošenje životinjskih vrsta na područja koja se nalaze izvan njihove utvrđene raširenosti (npr. naseljavanje mungosa na otok Mljet 1910. radi uništavanja otrovnih zmija imalo je za posljedicu nekontrolirano razmnožavanje i uništavanje mnogih vrsta manjih životinja), klimatske promjene, onečišćenje tla i zraka i dr.
Temeljni kriteriji prema kojima se određuje ugroženost životinjskih vrsta je broj poznatih nalazišta, površina rasprostranjenosti, te veličina populacije spolno zrelih plodnih jedinki. Nažalost, broj ugroženih životinja kojima prijeti izumiranje je velik pa se u članku autor osvrće samo na pojedine vrste koje uglavnom provode veći dio života u šumi, ili u njoj uglavnom pronalaze hranu.
Iako se europski kontinent može pohvaliti velikom bioraznolikošću na vrlo malom prostoru, ipak je danas ugrožena gotovo polovica europskih sisavaca i trećina gma­zova, ribljih i ptičjih vrsta. Najvrjednija europska staništa za divlje životinje zaštićena su zakonom, ali su mnoga u lošem stanju i potrebno ih je obnoviti. U zaštitu ugroženih životljskih vrsta, na poticaj Europske udruge javnih poštanskih operatora (PostEurop), ove godine uključilo se pedesetak europskih izdavača ma­ra­ka, tiskanjem jedne ili više maraka na temu ugro­že­ne nacionalne divlje životinje (engl. Endangered National Wildlife): smeđi medvjed (Ursus arctos), Euroazijski ili obični ris (Lynx lynx), tetrijeb gluhan (Tetrao urogallus), patuljasti miš (Micromys minutus), obični jelen (Cervus ­elaphus), lasica (Mustela nivalis), europski hrčak (Cricetus cricetus), šareni tvor (Vormela peregusna), sokol vjetruša (Falco tinnunculus) i druge. Zanimljivo je kako spomenuta udruga na svojim internetskim stranicama organizira izbor najljepše marke na istu temu.
U prilog zaštite ugroženih životinjskih vrsta ide i Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa tzv. Bernska konvencija iz 1979. godine (u Hrvatskoj stupila na snagu 2000.). Ona je obvezujući međunarodni pravni instrument u području zaštite prirode koji pokriva prirodnu baštinu europskog kontinenta i nekih država Afrike. Ima za cilj očuvati divlje životinje i biljke, njihova prirodna staništa te poticati europsku suradnju na tom polju, a poseban naglasak stavlja se na potrebu zaštite ugroženih staništa i osjetljivih vrsta, uključujući migratorne vrste. U Konvenciji se između ostalog novode i zabranjena sredstva i načini ubijanja, hvatanja i drugih oblika iskorištavanja, npr. lov ptica putem udica, slatkovodnih riba uz pomoć eksploziva, sisavaca korištenjem umjetnih svijetlećih naprava i sl.
Prema Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (engl. International Union for Conservation of Nature and Natural Resources, IUCN), 2007. na tzv. Crvenom popisu nalazilo se preko 16300 ugroženih vrsta

ŠUMARSKI LIST 5-6/2021 str. 88     <-- 88 -->        PDF

ili 9,6 posto od ukupne populacije sisavaca. Prema istom izvoru čak 52 posto europskih šuma, u kojima obitavaju divlje životinje, u opasnosti je od nestanka. Glavna su im prijetnja invazivne i problematične vrste, ali i devastacija od poljodjelstva i urbane izgradnje u borbi za tlo i alternativnu uporabu šumskoga zemljišta, te od urbanizam, klimatski utjecaj i bolesti kojima je izložena šumska vegetacija. Najveći izazov za opsatnak životinjskih vrsta je današnji svijet koji se brzo mijenja. Životinjama treba ljudska pomoć, pružimo im priliku, a oni će se pomoću svoje domišljate snage i vještine prilagođavanja učiniti ostalo.
U Hrvaskoj, zaštićenim i strogo zaštićenim životinjskim vrstama smatraju se sve zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili pak sve ostale divlje vrste zaštićene propisima Europske unije. Naj­poznatiji od njih, koji nisu spomenuti u članku su: bjeloglavi sup (Gyps indicus) kojih prema procjenama u Hrvatskoj ima oko 85 parova; leptir močvarni plavac (Phengaris alcon alcon) rasprostranjena je na vlažnim livadama, a ugrožen je između ostalog i zbog zarastanja ili isušivanja vlažnih livada; Orao kliktaš (Aquila pomarina) obitava oko poplavnog područja rijeke Save, a zabilježen je samo jedan par na području RH.
Otkako je COVID-19, akutna virusna bolest uzrokovana koronavirusom SARS-CoV-2 ušla u naš život i sve preokrenula, postoji mnogo otvorenih područja protiv kojih se svjetsko stanovništvo mora boriti. Jedno od njih, ali jednako važno za budućnost i opstanak životinjskih vrsta je i gospodarenje otpadom, nastalo kao posljedica ove situacije. Kad god je to moguće, poruka je ovogodišnje španjolske marke “Gospodarenje odpadom nastalim od Covid – 19”, upotrijebiti maske, rukavice i druga zaštitna sredstva za višekratnu uporabu i, iznad svega, odložiti ih u spremnike namijenjene za recikliranje ili uništavanje od strane specijaliziranih tvrtki.